Vjerojatno ne postoji dokument o kojem je u Hrvatskoj izrečeno toliko besmislica kao o Istanbulskoj konvenciji.
Konzervativci straše da se njome uvodi rodna ideologija i dijele letke na kojima piše da će zbog nje muškarci ulaziti u ženske svlačionice, a dječaci u vrtiću lakirati nokte.
No, koliko zaista hrvatska javnost zna o Istanbulskoj konvenciji te što taj pravni akt uistinu predstavlja?
"Istanbuska konvencija u svakom slučaju jedan je od najspominjanijih pojmova u Hrvatskoj posljednjih mjeseci, izaziva diskusije i svađe - iako, čini se - mnogi nemaju pojma što unutra zapravo piše."
Ona ima 104 stranice i 81 članak. Ni u jednom se ne spominje treći spol, nigdje ni spomena rodnog identiteta, ne bavi se pobačajem - osim prisilnim.
“Istanbulska konvencija nema nikakve veze s ičiim nabrojanim", tvrdi stručnjakinja Sanja Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci.
Međutim, to tvrde brojne konzervativne katoličke udruge pa i Incijativa koja se zove "Istina o istanbulskoj konvenciji" - dijele letke na kojima uz fotografiju Conchite Wurst pišu da konvencija čovjeku omogućuje da bira hoće li biti incesti, animal ili pedo. Piše i da će dječaci u vrtiću lakirati nokte da bi isprobali jesu li možda djevojčice.
“Konzervativci izmišljaju... Nema rodne ideologije, ali ima vrlo korisnih mehanizama zaštite žena od nasilja”, kaže nam Sandra Benčić iz Zaklade Solidarna.
Ipak, protivnicima konvencije najsporniji je članak 3 koji govori o rodu.
Po definiciji "rod" označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce.
Dio o rodu očito je sporan i vladajućima - jer je ministrica demografije najavila da će se ograditi od nekih dijelova.
"Dokument ima u svom prijedlogu ogradu koje su dozvoljene i kao takav će biti prestavljen na Vladi", istaknula je Nada Murganić ministrica demografije.
Tome se naravno protivi konzervativni HRAST koji najavljuje referendum protiv ratifikacije.
"Mi ćemo pokušati potruditi se u sljedećih nekoliko tjedana dostaviti te točke u Hrvatski sabor i pokrenuti građanski referendum kojim će se spriječiti ratifikacija ovog spornog dokumenta", zaključuje saborski zastupnik HRAST-a, Hrvoje Zekanović.
Dodajmo i to da od 47 zemalja članica Vijeća Europe istanbulsku konvenciju nisu potpisale samo Rusija, Azerbejdžan i Armenija.
U svakom slučaju dok je konvencija na čekanju od 2013. od kada se izmijenilo nekoliko Vlada, 120 žena je u međuvremenu u Hrvatskoj ubijeno od strane njihovih partnera ili bliskih osoba.
