Venecija je potopljena i proglasit će se stanje prirodne katastrofe. Tako je odlučila talijanska vlada kako bi što brže mogli početi sa sanacijom grada i nadoknadom štete. Dizanje razine mora uništilo je domove, trgovine, ali i povijesne znamenitosti. Podivljalo more nosilo je sve pred sobom, a turisti i građani probijali su se kroz vodu dublju od jednog metra.
Hrvatska se još oporavlja od obilne kiše, orkanskog juga i podivljalog mora koje se podiglo na rekordne razine. Što se zapravo dogodilo i trebamo li strahovati od još većih poplava na obali, odgovorio je meteorološki stručnjak RTL-aNikola Vikić Topić koji je razgovarao s vodećim hrvatskim stručnjakom za tsunamije, klimatologom i oceanografom Mirkom Orlićem.
"Pa ja bih rekao da to jest posljedica klimatskih promjena, kad je riječ o poplavama zbog podizanja razine mora. Imate dva procesa: jedan je da se srednja razina mora podiže, a to znamo da je povezano s klimatskim promjenama. A drugo je da sve one meterološke prilike koje dovode do poplavljivanja, a to znači nizak tlak, jak južni vjetar su također povezani s klimatskim promjenama. S godinama će se oni mijenjati, bit će češći, intenzivniji i dugotrajniji", kazao je Orlić.
Dodao je i kako ne misli da su posljedice klimatskih promjena uranile, te da se ljudima možda čini daleko nešto što će se dogoditi 2050. i 2100. godine.
"Ne bih rekao da su uranile, samo se javlja povremeno ono što će se kasnije javljati češće. Znači i dalje se prognoze rade do 2050. najviše i do 2100. pa to možda ljude uljujka i čini im se da je daleko te da ne treba ništa raditi pa je možda ovo nekakav podsjetnik što se može dogoditi."
12.11.2019., Omis - Jako jugo izazvalo velike poplave na omiskoj plazi.
Photo: Milan Sabic/PIXSELL
More će se podići i do metra
Projekcije za razine mora u budućnosti i u svijetu i u Hrvatskoj su slične. Očekuje se oko 30 do 60 centimetara podizanja morske razine, a možda i više.
"Projekcije se rade za različite scenarije, npr. jako smanjujete emisiju stakleničkih plinova, a onda se do kraja stoljeća očekuje, globalno gledajući 30 do 60 centimetara podizanja morske razine. Ako se ništa ne poduzme može biti i više od metra. U Hrvatskoj je vrlo slično kao i globalno. Imali smo od 60-ih i 90-ih godina dosta stabilni vodostaj, od onda imamo porast vodostaja od 10 centimetara, a to je puno", objasnio je Orlić.
Pojasnio je i što on misli da nam nedostaje kako bismo krenuli naprijed s ovom borbom.
"Što se znanstvenika tiče, ne mogu raditi ništa više nego što rade. To znači jasno i glasno reći što se događa, no u percepciji je naravno drugačije jer tražite da se sad nešto napravi da bi za 100 godina bilo bolje. To najčešće nije popularno."
Dobro razmislite o nekretninama
Italija ima predmet u školama o klimatskim promjenama. Orlić misli kako bi to trebalo uvesti i u Hrvatsku.
"Apsolutno bi to trebalo uvesti u Hrvatsku, ali da se kvalitetno napravi. Važno je da se mladi ljudi angažiraju. Ima jako puno pokreta koje mladi ljudi organiziraju, mislim da je to sjajno", zaključio je klimatolog i oceanograf.
Složio se i kako bi građani trebali dvaput razmisliti ako misle kupovati nekretnine prvi red do mora.
"Svakako bi trebali razmisliti. I Šibensko-kninska županija je počela raditi obalne planove u kojima označuje gdje je rizično, a gdje manje rizično kupiti nekretninu", rekao je Orlić.
