Upoznajte Gabriela i Luciana, vesele dvogodišnjake - najveće blago svojih roditelja. Ne razlikuju se od većine ostalih vršnjaka, osim po jednome - na svijet su došli uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje.
"Mi osobno smo se osjećali živim jedino kad smo bili u postupku, nama je to bilo sve. Od prvih konzultacija do poroda je prošlo dvije godine, a od prvog postupka do zadnjeg postupka nešto više od godinu dana", ispričala je njihova majka KristinaLukarić.
Za većinu neplodnih parova medicinski potpomognuta oplodnja jedini je izlaz. Brojke su na njihovoj strani - u Hrvatskoj je tako rođeno više od 20 tisuća djece. A uspješnost postupka popela se na 40 posto.
"Danas nažalost ima sve više neplodnih muškaraca i oni danas prevladavaju kao razlog liječenja i više od 50 posto uzroka neplodnosti koje danas liječimo su muškarci", kaže predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju VelimirŠimunić.
Kristina je danas presretna što je sve prošlo u najboljem redu. Iako je tih dana proživljavala prave drame.
"Vi ne znate koliko će to trajati. Može prvi postupak uroditi
bebom, a može se dogoditi da i to potraje. Neizvjesnost i
neznanje. Što se od vas sve očekuje, što će se na tom putu
dogoditi", kaže.
"U pravilu nuspojave odnosno komplikacije su rijetke, nekada
glavna komplikacija se danas pokušava izbjeći, a to je da se
stvaraju višeplodne trudnoće. Danas se to izbjegava onim
postupkom da se prenašaju jedan ili dva zametka - u ovoj zemlji,
a u jednom dijelu svijeta čak samo jedan", kaže Šimunić.
Osim mogućih komplikacija mnoge brine i zakon o zamrzavanju jajnih stanica. Naime, u Hrvatskoj ih možete zamrznuti do 12. Jedni su naravno za, drugi protiv.
"Oplodnjom odjedanput 10, 12 jajnih stanica i kreiranjem tih embrija stvara se niz situacija u kojima žena nakon što možda dobije željeno dijete, možda je željela jedno, postavlja se pitanje što je s ovim ostalim embirijima koji ostaju zamrznuti", kaže KrešimirMiletić iz Inicijative 'I ja sam bio embrij'.
"Niti jedan oponent mi ne može protuslovit u činjenici da svaki par ima pravo na djecu. Oni mogu sami odabrati što je za njih etički prihvatljivo. Zamrzavanje jajnih stanica ipak se danas smatra kao zamrzavanje gameta, a ne života", kaže Šimunić.
"Smatram da će zakon biti dobar kad dopusti oplodnju svih jajnih stanica dobivenih u postpuku stimulacije jer je to najbolja šansa da postupak uspije. Dokle god postoje ograničenja u tom smislu to nije dobro, to treba mijenjati", kaže Kristina.
Mijenjati se definitivno treba mnogo toga. Primjerice, banka sperme i jajnih stanica u Hrvatskoj ne postoji, iako zakonski za to nema prepreke. Žene bez partnera u Lijepoj našoj ne mogu začeti umjetnom oplodnjom. Nelogično, jer živimo u zemlji u kojoj je 15 posto majki samohrano.
Nelogično je i to što se umjetnoj oplodnji najčešće protive oni koji su užasnuti konstantnim padom nataliteta u Hrvatskoj. Gabriel i Lucian taj su prosjek blago popravili. Umjetno ili prirodno, ni njima ni njihovim roditeljima to nije važno.
