U tekstu se analizira naše pravosuđe i uloga USKOK-a u borbi protiv korupcije ali i njegova ključna uloga u ulasku Hrvatske u EU. Tekst počinje s pričom o Ivi Sanaderu koji je uhićen temeljem međunarodne tjeralice u Austriji i dopremljen u domovinu zbog optužbi za teška koruptivna djela. Nakon jednogodišnjeg suđenja, navodi FP, osuđen je prvo na deset pa na osam godina zatvora.
Najznačajnije u svemu je, navodi Foreign Policy jest činjenica da bivši premijer nije 'pao' kao politička žrtva ili u 'lovu na vještice' već mu je presudio USKOK koji je osnovan upravo u njegovom mandatu i pod njegovom vladavinom. USKOK je izrastao iz slabašnog tijela u 'jedno od svjetskih, impresivnih antikorupcijskih tijela', navodi FP.
Međutim, sada se otvara pitanje nadzora jednog takvog moćnog tijela i eventualnog pritiska kojim su možda uskočki suci izloženi.
USKOK kao primjer drugim antikorupcijskim tijelima
Posljednje desetljeće USKOK je uspješno procesuirao više od dvije tisuće optuženika, što je u čak 95 posto slučajeva dovelo do osuđujućih presuda.
Osim Sanadera, objašnjava FP, u USKOK-ovim optužnicama našli su se podpredsjednik vlade, ministri, general, sveučilišni profesori, ambasador UN-a, poreznici.... Samo ove godine USKOK je zbog korupcije optužio i gradonačelnika glavnog grada. Upravo priča o našem USKOK-u može služiti kao uzor mnogim drugim antikorupcijskim tijelima diljem svijeta, govori FP.
Kultura korupcije uvijek je bila prisutna u Hrvatskoj no nikada nije bila duboko ukorijenjena. Tek tijekom Domovinskog rata, kada je Hrvatska obranila neovisnost, korupcija je uhvatila maha.
Prva državna antikorupcijska strategija usvojena je 2002. godine. "Preduvjeti koje je Hrvatska morala ispuniti za ulazak u EU potaknuli su borbu protiv korupcije", rekao je Vladimir Šeks. Zakonodavci su na te zahtjeve odgovorili osnivanjem USKOK-a jer policija, državno odvjetništvo i sudovi nisu imali dovoljno mehanizma za uspješnu borbu protiv korupcije.
Poraslo povjerenje javnosti u pravosuđe
FP dalje analizira i nastanak PNUSKOK-a kao produžene ruke USKOK-u.
Josip Kregar kazao je da je bivši državni odvjetnik Mladen Bajić učinio tri velike stvari za USKOK, kojeg je do 2014. vodio Bajićev nasljednik Vinko Cvitan: održati ugled USKOK-a kao tijelo u kojem politika nema utjecaja, uspio je novinare zainteresitrati za svoje uspjehe i treće: "On ima jako puno dokumenata... Nitko nije voljan otkriti što to točno ima".
Povjerenje naše javnosti u pravosuđe poraslo je, piše FP. Istraživanje 2010. godine pokazalo je da 33 posto Hrvata vjeruje pravosuđu i 58 posto vjeruje policiji. Tako je policija prešla Katoličku crkvu. Na prvom mjestu je vojska.
