Da kruzeri uplovljavaju u Dubrovnik ili Split sad je već sasvim normalna pojava, ali veliki bum na riječnom turizmu i to u Vukovaru koji je lani zabilježio čak 278 pristajanja brodova vjerojatno nitko nije očekivao, piše Al Jazeera Balkans navodeći ujedno kako se ove godine očekuje pristanak više od 300 njih s 30 tisuća gostiju.
No, ne bi to trebalo čuditi budući da riječni turizam u Hrvatskoj od 2010. godine raste po natprosječnoj stopi od 16 posto, piše pak Večernji list koji navodi kako je Lijepa naša na račun riječnih turističkih brodova, čiji je broj primjerice u Vukovaru gotovo identičan onima koji su uplovili u Split, uprihodila 1,3 milijuna eura. Prema podacima Instituta za turizam lučka pristojba, naknada brodskim agentima, opskrba brodova, zbrinjavanje brodskog otpada... donijeli su, pritom, nešto više od 700.000 eura, dok su putnici i posada ostavili oko 550.000 eura. Gosti s plovećih hotela za boravka na kopnu u prosjeku, inače, potroše po 11 eura, dok su članovi brodskih posada izdašniji s prosječnom potrošnjom od 24 eura.
Autobusom za Baranju, a Vukovaru ni lipe
Unatoč dobrim podacima o potrošnji na državnoj razini i povećanju broja kruzera u Vukovaru, taj grad ne bilježi zaradu od riječnog turizma onakvu kakva bi ona trebala biti. Naime, turiste mahom odmah po pristajanju u Luku autobusima odvoze put Baranje gdje imaju organiziran program, a kad se vrate u Vukovar ne ostaju predugo pa ni ne kupuju mnogo.
'Zaboravljena' hrvatska regija doživljava pravi turistički boom
Problem nije samo u tome već i u ponudi. Naime, turisti na kruzerima imaju sve pa pri pristajanju u luke mahom troše na originalne suvenire i autohtone proizvode kojih u ponudi nedostaje. A nedostaje i mjenjačnica. Nezadovoljan je time i gradonačelnik Ivan Penava koji upire prstom u Turističku zajednicu, ali i neki ugostitelji koji prozivaju i prvog čovjeka grada. Svi oni ipak, čini se, slažu se oko istog.
Kruzeri pristali, no gdje su gosti?
Što je s ratnim turizmom?
„Naravno da nisam zadovoljan jer nitko u Vukovaru od svega toga zapravo nema nikakve koristi. Oni dođu, sjednu u autobuse, odu, vrate se i opet odu na brod. Zatajila je logistika od strane Turističke zajednice, Grada, županije… Nažalost, nije prepoznato kako su turistički potencijali grada Vukovara onoliki koliko seže ljudska mašta“, kaže vlasnik restorana i hotela Vila Vanda Pavao Josić iz Vukovara dodajući kako bi u Vukovaru trebalo spojiti ratni i vojni turizam te druge aspekte koje vukovarsko područje nudi.
No, unatoč svim boljkama, segment riječnog turizma i dalje će rasti, tvrdi Zrinka Marušić iz Instituta za turizam, dodajući kako se do 2020. godine, zbog okretanja turizma nizvodno od Budimpešte, očekuje udvostručenje posjeta.
Inače, europskim rijekama krstari nešto više od 1,1 milijun turista. Ta je vrsta odmora najpopularnija među Nijemcima, Amerikancima, Kanađanima i Britancima. Najčešće putnici imaju iznad 50 godina, ali raste broj mlađih.
