Novim zakonom Hrvatska radiotelevizija (HRT) trebala bi se transformirati u javnu televiziju, emitirajući dva radijska i dva televizijska programa na državnoj razini. Predviđa se to zakonom o HRT-u čiji je prijedlog Vlada jučer uputila u redovnu saborsku proceduru.
Prema tom prijedlogu treći radijski i TV program dali bi se u koncesiju, no konačnu će riječ dati stručnjaci. Vladin je prijedlog da se sadašnja HRT-ova jedinica Odašiljači i veze izdvoji u posebno društvo s ograničenom odgovornošću u vlasništvu države.
Javna televizija trebala bi emitirati programe od općeg javnog značenja, što znači da su programi namijenjeni, financirani (osnovi izvori su pretplata i reklame) i kontrolirani od javnosti, kazala je potpredsjednica Vlade Željka Antunović. Najavila je da će se prijedlog usporedo sa saborskom uputiti i u javnu raspravu.
Predloženi zakon HRT-a definira kao javnu ustanovu koja bi samostalno odlučivala o programu vodeći brigu o javnosti. Svoj utjecaj na program HRT-a javnost bi ostvarivala putem Vijeća HRT-a, a HRT-om bi upravljali i rukovodili ravnatelj i Upravno vijeće.
Vladin je prijedlog da Vijeće HRT-a ima 15 članova koje bi imenovao Zastupnički dom. Za postupak imenovanja Vlada nudi dva rješenja. Po jednome, članove Vijeća Zastupnički bi dom imenovao na temelju javnog natječaja koji bi proveo saborski Odbor za izbor i imenovanje, dok je alternativa da ih Dom imenuje dvotrećinskom većinom svih zastupnika na prijedlog istog Odbora.
Vlada predlaže i da se jasno utvrdi da članovi Vijeća ne mogu biti zaposlenici HRT-a, kao ni osobe koje rade u konkurentskim tvrtkama.
No, ministri su se podijelili oko pitanja, treba li iz Vijeća izričito isključiti saborske zastupnike. Stoga je Saboru prepušteno da riješi dvojbu, da li iz Vijeća isključiti zastupnike, ili samo dužnosnike izvršne vlasti.
Vijeće bi uz ostalo utvrđivalo programska usmjerenja, nadziralo njihovu provedbu, davalo suglasnost na finacijski i poslovni plan te na iznos pretplate. Nadležnost bi mu bila i imenovanje i razrješenje ravnatelja, članova Upravnog vijeća i glavnih urednika HRT-a.
Predlaže se da ravnatelja HRT-a Vijeće imenuje prema provedenom javnom natječaju. Imenovanje i razrješenje Upravnog vijeća obavljalo bi se na prijedlog ravnatelja HRT-a.
Zakon predviđa da Vijeće imenuje glavne urednike javnih glasila HRT-a na prijedlog ravnatelja, uz prethodno mišljenje struke (programski kolegij), a po provedenom javnom natječaju.
Zakonski tekst propisuje i uvjete koje mora ispunjavati pretendent na mjesto glavnog urednika. Ta osoba uz ostalo ne bi mogla biti stranački ili državni dužnosnik, a dosadašnji bi rad morao biti u skladu s programskim obvezama. No, Vlada će u zakonski tekst unijeti i preciznu odredbu o mogućnosti razrješenja glavnih urednika ako ne poštuju odredbe Zakona, statuta ili programska načela HRT-a. Gdje su sankcije za odgovorne osobe koje ne poštuju zakonske odredbe i programska usmjerenja, upitao je ministar zaštite okoliša Božo Kovačević, zamijetivši da su predviđene kazne
samo za one koji ne plaćaju pretplatu.
Prijedlog zakona predviđa i osnivanje programskih vijeća koja bi brinula o programima pojedinih redakcija.
