Stupanjem na snagu izmjena Prekršajnog zakona rasteretit će se
sudovi, te povećati stupanj naplate izrečenih prekršajnih
(novčanih) kazni i učinkovitost prekršajnog postupka, poručio je
danas ministar pravosuđa Orsat Miljenić,
predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog zakonskih izmjena u
prvom čitanju.
Miljenić je izvijestio da godišnje za 10.000 do 12.000 raste broj
predmeta na sudovima, a da se naplati tek 12 posto novčanih
kazni.
Zakonskim se izmjenama sužava definicija određenja prekršaja,
tako da se traži veći stupanj povrjeđivanja ili ugrožavanja
zaštićenog dobra koji odobrava prekršajno sankcioniranje.
Ministar je napomenuo kako se broj prekršajnih zakonskih odredbi
broji u tisućama, u čak 500 zakona, pa Vlada predloženom izmjenom
želi potaknuti predlagatelje propisa da ne propisuju prekršajno
kažnjivim ona ponašanja koja to ne zavrjeđuju.
Predviđa se i uvođenje instituta beznačajnog prekršaja, kojim se
daje mogućnost sudu i ovlaštenom tužitelju da pojedina ponašanja
ne smatraju prekršajem, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede
zaštićenog dobra neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude
kažnjen.
"Apsurdno je da imate beznačajno kazneno djelo, a ne i prekršaj",
naglasio je Miljenić.
Zakonske izmjene uvode i načelo oportuniteta koje omogućava
ovlaštenom tužitelju da ne pokrene prekršajni postupak ako to
nije svrhovito, ili da iz istog razloga ne nastavi s pokrenutim
postupkom.
U cilju naplate prekršajne kazne u što kraćem roku, okrivljenike
se stimulira na dobrovoljno plaćanje novčane kazne, smanjivanjem
kazne na 50 posto ako se plati na "licu mjesta" ili na 75 posto
ako se plati u roku određenom odlukom o kazni.
U cilju bolje naplate novčanih kazni, od 1. siječnja iduće godine
uveo bi se Registar izrečenih, a neuplaćenih novčanih kazni, a
osobama koje se nađu u Registru uskratit će se izdavanje
dokumenata poput vozačke ili prometne dozvole.
Ako osuđenik dobrovoljno ne plati kaznu ona će se naplatiti
prisilno, a ako ne uspije ni takva naplata zamijenit će se radom
za opće dobro, samo iznimno kaznom zatvora.
U Prekršajni zakon uvodi se i obveza određivanja paušalne svote
prekršajnog postupka i za drugostupanjsko odlučivanje u slučaju
pravomoćne osuđujuće presude, kojom se želi demotivirati
okrivljenike u podnošenju neosnovanih žalbi protiv
prvostupanjskih presuda.
Propisuje se dužnost ovlaštenih tužitelja da prije podnošenja
optužnog prijedloga pozovu počinitelja te utvrde točnu adresu
njegova prebivališta ili boravišta i uruče mu pisanu obavijest.
Ovlašteni tužitelj bio bi dužan upozoriti okrivljenika o njegovim
pravima i obvezama.
Miljenić je naglasio kako je Vlada odustala od ograničavanja
prava žalbe protiv presude prekršajnog suda za novčane kazne u
manjim iznosima.
Predloženo je, pak, ukidanje tzv. relativne zastare prekršajnog
progona i propisivanje jedinstvenog roka zastare od tri, umjesto
dosadašnje četiri godine. Taj bi se rok zbog žalbe iznimno mogao
produljiti na još godinu dana, ako je prije njegova isteka
donesena nepravomoćna odluka o prekršaju.
Miljenić očekuje da će stupanjem na snagu izmijenjenog
Prekršajnog zakona, prije svih, rasteretiti Prekršajni sud za
preko 6000 predmeta, sukcesivno za 16.000.
O zakonskim izmjenama raspravljaju saborski klubovi.
