Prije nešto manje od mjesec dana krenuli su stvarati kaos na francuskim ulicama, uskoro se njihov pokret proširio i u Belgiju, Švedsku, Njemačku, a u nedjelju navečer prvi 'žuti prsluci' pojavili i na ulicama Crne Gore. I dok je u Francuskoj prosvjede izazvala najava visokih poreza na cijene goriva, na ostalim lokacijama razlozi su bili drukčije prirode.
U Crnoj Gori u nedjelju su žute prsluke obukli pripadnici Demografske fronte (DF) zbog uhićenja njihovog zastupnika Nebojše Medojevića te Milana Kneževića koji istu sudbinu već danima izbjegava boraveći u Skupštini Crne Gore.
Mediji pišu da je s prosvjeda koji je okupio oko tisuću građana, koji su nosili žute prsluke, poput demonstranata u Francuskoj, poručeno da će od danas krenuti protesti u svakom gradu Crne Gore ukoliko Ustavni sud do tada ne opozove rješenje Višeg suda o zatvaranju Medojevića i Kneževića.
Kako je Ustavni sud odbio žalbe Medojevića i Kneževića, odluka je najavljena za srijedu na plenarnoj sjednici.
"Čekamo odgovor, a ako se stvar ne završi, čitava Crna Gora će biti zapaljena bakljama slobode i spustiti se u Podgoricu", poručio je on.
Tko su 'žuti prsluci'?
U posljednjih mjesec dana medijski stupci prepuni su vijesti o prosvjednicima koji, nezadovoljni političkim reformama koje predstavljaju izravni udar na njihove džepove, izlaze na ulice i na ekstreman način izražavaju svoje nezadovoljstvo i protivljenje pojedinim odlukama državnih vlasti.
Sve je krenulo kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron za prvi dan 2019. godine najavio mjeru podizanja poreza na gorivo. Cijene benzina i dizela u Francuskoj nakon te mjere probile bi tzv. 'psihološku granicu', a reakcija građana bila je nemilosrdna.
Prosvjednici koji na sebi kao znak raspoznavanja nose žute prsluke, objeručke su prihvatili poziv nezadovoljnog 36-godišnjeg mehaničara Giletsa Jaunesa te su svoje nezadovoljstvo krenuli iskazivati u ruralnim krajevima, upravo onima u kojima obitava najpogođeniji sloj stanovništva, pošto isti ti stanovnici na posao u velike gradove moraju putovati i do 100 kilometara.
Najveći dio demonstranata čine mali poduzetnici, obrtnici te zaposlenici privatnog sektora, a 'žuti prsluci' se uglavnom odnose na srednji sloj stanovništva kojem je zbog provedenih reformi životni standard u strmoglavom padu.
Iako je sve krenulo s najavljenim visokim cijenama goriva, poznati sociolog Anđelko Milardović za portal Vijesti.hr tvrdi kako je u srži problema neuspjela globalizacija i propali liberalizam.
"U svijetu je došlo do svojevrsnog grupnog protivljenja globalizaciji kao procesu, koja je svoj vrhunac doživjela 2008. ali na potpuno krivi način, u smislu sloma društava. Veliku financijsku krizu koja je tad izbila možemo promatrati kao slom neoliberalizacije jer ona nije donijela korist većini nego manjini, odnosno globalnoj oligarhiji. Tu počinje nezadovoljstvo koje je sada kulminiralo pobunom u žutim prslucima", smatra Milardović.
Virus koji prijeti Europi?
Ono što je u prvih par dana u Francuskoj izgledalo kao prosvjed protiv cijena goriva, pretvorilo se u agresivan pokušaj rušenja državne vlasti. Pale se automobili, bacaju dimne bombe, pljačkaju prodavaonice, a velik broj ozlijeđenih, što službenika javnog reda i mira, što prosvjednika, neizbježan je epilog svakog dana.
Nije pomogla ni Macronova 'kapitulacija' kad je prošle srijede - očito u strahu od novih eskalacija nereda - priopćio javnosti kako u potpunosti odustaje od povećanja poreza na gorivo te kako tu stavku u potpunosti izbacuju iz proračuna za 2019. godinu. Ne samo to, Macron je najavio brojne ustupke građanima koje će, provedu li se, stvoriti rupu od 8 do 10 milijuna eura u državnom proračunu. Ni to nije zadovoljilo javnost.
"Situacija s porastom cijena goriva je bila samo okidač svemu. Ljudi su zasićeni liberalizmom, za kojeg su na početku u 21. stoljeća svi bili uvjereni da donosi pozitivne pomake u svijetu, ali nakon 2008. ljudi su izgubili vjeru u taj proces, sustav se počeo urušavati. Kao posljedice toga imamo zatvaranje nacionalnih država i podizanje ograda, te dvije zanimljive situacije. Prva je ta što su stanovnici najmoćnije države svijeta za predsjednika izabrali Donalda Trumpa, a druga je Brexit.
'Prslucima' u Francuskoj se sve više priključuju sindikati najavljujući štrajkove i prosvjede. Bune se i zaposlenici javnog prijevoza, a u Marseilleu su na ulice izišli i učenici, koji nezadovoljni obrazovnim sustavom traže ostavku nadležne ministrice.
Milardović tvrdi kako je ovo samo kulminacija građanske zasićenosti potpunim izostankom empatije iz redova vladajućih klasa.
"Nacionalne oligarhije su se udaljile i potpuno otuđile od građana, oni žive u svom virtualnom svijetu i jasno je da je građanima mnogih država dosta. Sad je pitanje koji će reagirati, a koji neće."
Anđelko Milardović
FOTO: Anđelko Milardović (Petar Glebov/PIXSELL)
Demonstracije žutih prsluka do sada su se pojavile u nekoliko zemalja. Osim Francuske, prosvjedovalo se u Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj i Crnoj Gori. Prosvjed u Podgorici organizirao je oporbeni prosrpski Demokratski front (DF) povodom uhićenja njegovih dužnosnika Nebojše Medojevića, a u Stöckholmu se primjerice, prosvjeduje protiv UN-ovog sporazuma o migracijama.
Iako su povodi različiti, kontekst je posvuda isti - 'žuti prsluci' predstavljaju utjelovljenje pučkog nezadovoljstva naspram državne represije i loše organizacije koja utječe na njihov životni standard. Zato se postavlja pitanje - postoji li i kolika je opasnost da pokret 'žutih prsluka' zaživi u većinskom dijelu Europe i postane ujedinjeni otpor protiv vladajućih?
"Definitivno postoji mogućnost da pokret 'žutih prsluka' zahvati cijelu Europu. Pojedinac se vodi za masom, a manje skupine za većima. Ljudi vide što se događa, ne mogu staviti ruku na oči i reći da prosvjeda nema, a što više viđaju takve scene, to se više ojačava ideja za sličnim postupcima u njihovim glavama", kaže poznatio sociolog.
A što je s Hrvatskom?
"U Hrvatskoj postoji ista matrica ponašanja vladajućih struktura prema građanima kao i u većem dijelu europskih zemalja. Razlika je što Francuska i Italija imaju drukčija i bogatija povijesna iskustva, kod njih postoji politička i civilna kultura prosvjedovanja protiv nepravdi, za razliku od Hrvatske. Ovo što se kod nas događa je praktički jedan meki tip autoritarnog vladanja, a neaktivnost naših građana predstavlja jednu prilično psihopatološku situaciju, da ne kažem mazohističku," zaključuje Milardović.
