Znate li tko je najveći izvoznik malina na svijetu?

Vjerovali ili ne, Srbija je vodeći izvođač malina u svijetu. Lani je iz zemlje izvezeno 63.

13.4.2010.
13:40
VOYO logo

Iako je lanjski izvoz bio veći od onoga u 2008. godini, kada je izvezeno 54.900 tona malina, ove je godine ostvareno 3,6 milijuna dolara manje prihoda, piše Poslovni dnevnik. Unatoč tome što su najjači izvoznici, Srbi uvoze određene količine navedenog voća za preradu ili reizvoz, pa je tako lani uvezeno 890 tona malina, iz Bugarske, Čilea, Crne Gore i BiH.

Najveći konkurent proizvođačima malina u Srbiji je Čile, ali Srbija prednjači kvalitetom, tako da na svjetskom tržištu postiže bolju cijenu za osam dolara po toni. Izvoz 2009. godine bio je veći od prethodne godine jer je uz urod iz te godine prodana i zaliha iz 2008. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema procjenama stručnjaka, srbijanski proizvođači će i u 2010. godini zadržati najbolju kvalitetu malina, što će im omogućiti da postignu za 10 do 20 posto bolju cijenu od malina proizvedenih u Čileu.

Najveći uvoznik srbijanskih malina je Njemačka, koja je najveći potrošač toga voća (793 grama po stanovniku). Njemačka godišnje uvozi 60 tisuća tona malina, što je gotovo jednako godišnjoj proizvodnji u Srbiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, srbijanska poljoprivreda je lani zabilježila suficit veći od 700 milijuna dolara u robnoj razmjeni sa svijetom, što je za 200 milijuna dolara više u usporedbi s 2008. godinom. U Ministarstvu poljoprivrede smatraju kako poljoprivredna djelatnost može godišnje ostvarivati dvostruko veći suficit, što kažu i poljoprivredni stručnjaci, no smatraju da je potrebno još više ulaganja.

Naprimjer, srbijanska Vlada individualna gazdinstva stimulira sa 100 eura po hektaru, što se smatra nedovoljnim poticajem za ostvarivanje veće proizvodnje, tim prije što su troškovi povećani, piše Poslovni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Ministarstvu ekonomije, pak, smatraju kako je potrebno povećati ponudu prerađenih proizvoda i gotovih prehrambenih proizvoda, te da je potrebno udružiti poljoprivrednike u klastere, jer zajednički mogu polučiti bolje izvozne rezultate. Iako Srbija jedino izvozom voća i povrća ima suficit u robnoj razmjeni sa svijetom, zbog niskih otkupnih cijena među poljoprivrednicima pada interes za njihovu proizvodnju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo