Troškovi sprečavanja daljnjih pandemija tijekom sljedećeg desetljeća zaštitom divljih životinja i šuma iznosili bi samo 2 posto od procijenjene financijske štete koju je prouzročio Covid-19, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika.
U prosjeku, svake godine dva nova virusa pređu s dvljih životinja na ljude, a s rastućim uništavanjem prirode rizik postaje veći no ikad, piše Guardian.
Nadzor nad trgovinom divljim životinjama i krčenjem šuma
Ključno je suzbiti međunarodnu trgovinu divljim životinjama i sječu šuma - ističu znanstvenici tvrdeći da i jedno i drugo dovode divlje životinje u mnogo lakši kontakt s ljudima i njihovom stokom. Međutim, takva nastojanja u ovom trenutku je teško financirati. Znanstvenici procjenjuju da bi se s oko 260 bilijuna dolara (200 milijardi milijardi) u idućih deset godina značajno smanjio rizik od sljedeće pandemije, a to je samo 2 posto od 11,5 trilijuna dolara (!) koliko iznosi procijenjen trošak štete koji će pandemija Covida-19 nanijeti svjetskom gospodarstvu. Osim toga, ulaganje u zaštitu divljih vrsta i šuma donijelo bi još jednu veliku korist: smanjenje emisija ugljičnog dioksida kao okidača klimatske krize.
Znanstvenici kažu kako je pritom ključno nekoliko stvari: bolja regulacija trgovine divljim životinjama, nadzor i kontrola bolesti divljih i domaćih životinja, okončanje trgovine divljim mesom u Kini te smanjenje krčenja šuma za 40 posto. Što se ovog posljednjeg tiče, postoji jasna veza između krčenja šuma i pojave virusa. Šumski su šišmiši vjerojatni prenositelji virusa ebole, SARS-a i Covida-19, dok su rubni dijelovi tropskih šuma "glavne lansirne rampe" za nove viruse koji mogu zaraziti ljude.
'Sadašnjim ulaganjima možemo izbjeći ogromnu patnju'
"Naivno je razmišljati o pandemiji Covid-19 kao jedinom takvom događaju u ovom stoljeću", kaže profesor Andrew Dobson sa Sveučilišta Princeton u SAD-u, koji je vodio spomenuto istraživanje. Profesor Stuart Pimm sa Sveučilišta Duke, koji je bio u istraživačkom timu, kaže da je ulaganje u prevenciju najbolja politika osiguranja zdravlja ljudi i globalne ekonomije u budućnosti.
"Mogli bismo zaustaviti buduće pandemije i prije nego što počnu", dodaje prof. Pimm. UN-ov šef Agencije za zaštitu okoliša Inger Andersen kaže kako znanost ne može biti jasnija po ovom pitanju. "Bez obzira na konačni trošak, možemo sa sigurnošću reći da će nam sadašnja ulaganja uštedjeti milijarde u budućim troškovima i izbjeći ogromnu patnju koju i dalje gledamo diljem svijeta", kaže Andersen.
Milijuni ljudi su u biznisu s divljim životinjama u Kini
Ovomjesečno izvješće UN-a kaže da svijet liječi zdravstvene i ekonomske simptome pandemije koronavirusa, ali ne i njene ekološke uzroke. U lipnju su stručnjaci rekli kako je ova pandemija "SOS za čovječanstvo". U travnju su vodeći svjetski stručnjaci za biološku raznolikost kazali kako su izvjesne još smrtonosnije epidemije, ako se ne zaštiti priroda.
U istraživanju koje je objavljeno u časopisu Science posebno se naglašava jedan aspekt problema: trgovina divljim životinjama. Članovi istraživačkog tima naglasili su kako je ključno zaustaviti trgovinu divljim životinjama i njihovim mesom u Kini te da će taj zadatak zahtijevati gotovo 20 milijardi dolara godišnje.
"Šokiran sam brojem ljudi koji su u tom biznisu. Riječ je o nekoliko milijuna. S druge strane, u Kini je vrlo malo veterinara. U tim rovovima uopće nema vojske", slikovito se izrazio prof. Dobson.
