Dvije nove studije rasvjetljavaju sve veće rizike s kojima se svijet suočava zbog globalnog zatopljenja te pojašnjavaju kako takve opasnosti mogu eskalirati u domino-efektu, piše američki portal Axios. Jedna od tih studija objavljena je ovoga tjedna u časopisu Geophysical Research Letters. Njeni autori upozoravaju da određeni vremenski ekstremi, poput suše, mogu izazvati ili pogoršati druge klimatske opasnosti poput toplinskih valova.
"U lipnju 2021. jugozapad SAD-a doživio je rekordno jak toplinski val. Ovaj toplinski val došao je u vrijeme kada je regija bila pogođena velikom sušom. Budući da suša mijenja količinu površinske energije na načine koji utječu na nižu temperaturu atmosfere i cirkulaciju, moguće je da je kombinacija suše i topline bila kaskadna klimatska opasnost, u kojoj je prethodna suša pogoršala toplinski val", piše u toj studiji.
Svijet je 1,2 stupnja topliji nego u predindustrijsko doba
Međusobno djelovanje ekstremnih pojava povezanih s klimatskim promjenama može stvoriti kaskadne i neviđene ishode, navodi se u istoj studiji. Jugozapad SAD-a trenutačno prolazi kroz dugotrajnu megasušu uzrokovanu ljudskim djelovanjem, a ti uvjeti povećavaju izglede za toplije, sušnije ljeto s velikim rizicima od požara. Autori ističu da su slične interakcije između suše i vrućine vjerojatno omogućile porast šumskih požara u Novom Meksiku do rekordnih razina u posljednjih nekoliko mjeseci.
"Vidimo signal klimatskih promjena u ranom proljeću, bržim sušama i preuranjenim ljetnim vrućinama, što dovodi do većih utjecaja nego što bismo to predvidjeli kada bismo promatrali svaku od tih pojava zasebno", rekao je koautor studije Benjamin Zaitchik, istraživač sa Sveučilišta Johns Hopkins.
U studiji se upozorava da je svijet već sada oko 1,2 stupnja Celzijeva prosječno topliji od predindustrijskih razina i na putu je da dosegne zagrijavanje od 3°C do kraja ovog stoljeća.
'Nije vrijeme za očajavanje, vrijeme je za sudjelovanje'
Druga studija objavljena je ovoga tjedna u časopisu Climatic Change, a koristi projekcije čak 21 računalnog modela. U njoj su istraživači nastojali utvrditi koliko bi se izloženost društva klimatskim rizicima - od nestašice vode do toplinskog stresa - razlikovala zadržavanjem zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzija u usporedbi s višim razinama. Studija je otkrila da bi se ograničavanjem globalnog zatopljenja na najstroži cilj Pariškog sporazuma o klimi, društveni rizici mogli smanjiti za 85 posto u usporedbi s onima povezanima sa zagrijavanjem od oko 3,6 stupnjeva Celzija. Rizici za ljude bili bi globalno smanjeni za 10 do 44 posto ako bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5°C u usporedbi s 2°C, pokazalo je isto istraživanje.
Rachel Warren, glavna autorica druge spomenute studije i istraživačica u Tyndall Centru za istraživanje klimatskih promjena, rekla je kako još nije prekasno da se spriječe najopasniji ishodi klimatskih promjena.
"Nije vrijeme za očajavanje, vrijeme je za sudjelovanje u uzbudljivom desetljeću transformacije", rekla je Warren.
U Japanu u šest dana oboreno 550 meteoroloških rekorda
Axios također piše da su prošlog mjeseca (lipanj) toplinski valovi oborili temperaturne rekorde u čak pet zemalja: Japanu, Italiji, Norveškoj, Iranu i Finskoj. Japan je, primjerice, po prvi puta u povijesti mjerenja u lipnju zabilježio temperaturu od 40 stupnjeva Celzijevih.
U Japanu je u samo šest dana ovogodišnjeg lipnja oboreno čak 550 mjesečnih meteoroloških rekorda. Tokio je postavio rekord od najviše uzastopnih dana na 35 ili više stupnjeva. Najmanje pet tisuća Japanaca bilo je hospitalizirano zbog vrućeg vremena, a stanovništvo je zamoljeno da štedi energiju zbog porasta potrošnje uzrokovanog vrućinom. Primjerice, osoblju gradske uprave u Tokiju savjetovano je da rade u uredima bez paljenja svjetala. U zamrzivačima supermarketa diljem zemlje svjetla su bila ugašena, a u trgovinama kućanskim potrepštinama električni su uređaji bili isključeni.
