Ono što je počelo u ožujku 2011. kao miran prosvjed protiv vlasti pretvorilo se u nasilje nakon što su sigurnosne snage počele koristiti silu protiv civila. Najkrvaviji dio sukoba dogodio se 2012. kada je ubijanje postalo sustavnije, a u granatiranjima je poginuo velik broj ljudi.
Nakon što je počeo gubiti, režim je krenuo sa zračnim napadima koji su uzrokovali masovne gubitke. Od rujna 2015., ruski zračni napadi također su počeli uzimati civilne žrtve.
Prosvjedi se pretvorili u oružani sukob
Sirijska revolucija počela je kao niz prosvjeda za veća prava i slobode koje je režim brutalno skršio. Oružani sukob, koji je odnio više od 250 tisuća života i raselio 11 milijuna ljudi, izrodio se kasnije.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da 17,9 milijuna ljudi trenutno živi u Siriji, zemlji koja je imala 24,5 miiljuna stanovnika prije nego je počeo rat.
Život teče djelomično normalno u nekim dijelovima glavnog grada Damaska, ali drugdje se milijuni bore kako bi preživjeli. UN kaže da 13,5 milijuna ljudi treba humanitarnu pomoć, a do 4,5 milijuna od tog broja teško je doći jer se nalaze u opkoljenim područjima poput Deir al-Zoura.
Pet godina pošto su izašli na ulice kako bi zahtijevali okončanje diktature Bašara al-Asada i njegove obitelji, odlučnost prosvjednika nije jenjala, ali uz žaljenje i razočaranje što je njihova revolucija pošla krivo. Prodemokratski aktivisti imaju vjere da se revolucija može spasiti, iako su podjele u zemlji snažne i brojne, a ekstremističke oružane skupine poput Fronte al-Nusre drže velik dio teritorija.
Hrana se koristi kao oružje, ljudi gladuju do smrti
Rat je uništio i sirijsku ekonomiju, stopa nezaposlenosti kreće se oko 50 posto - prije rata bila je 14 posto, a sirijske obitelji svakodnevno pokušavaju preživjeti. Ta borba još je teža s obzirom na stanje poljoprivrede u Siriji koja je bila jedan od važnih gospodarskih sektora. Hrana se sve više koristi kao oružje, jer se pomoć preusmjerava na crno tržište ili u područja koje odobri vlast.
Izvješća o ljudima koji gladuju do smrti pojavila su se iz nekih opkoljenih područja, poput predgrađa Damska pod kontrolom pobunjenika, Istočne Gute. S ograničenom proizvodnjom hrane i pomoći na koju se ne može osloniti, dobiti osnovne potrepštine za život postalo je i teško i skupo. Budući da su ljudi u povećanom riziku od ozljeda ili bolesti, zdravstvena skrb postala je iznimno važna. Mnoge medicinske ustanove su napadnute.
Pronaći bolnicu - nemoguća misija
Između ožujka 2011. i studenog 2015., nevladina udruga Liječnici za ljudska prava dokumentirala je 336 napada na najmanje 240 medicinskih ustanova u zemlji. Ti su napadi, kažu oni, rezultirali smrću 697 pripadnika medicinskog osoblja.
Pronaći bolnicu postala je gotovo nemoguća misija, a 40 posto populacije ne može doći do bazičnih medicinskih usluga. Od 11 javnih bolnica, 58 posto je ili djelomično u funkciji ili potpuno izvan funkcije.
Tisuće djece ubijeno je od početka rata, ali i za one koji su ostali život u budućnosti vrlo je neizvjestan. Od onih koji nisu uspjeli pobjeći sa svojim roditeljima, 40 posto više ne ide u školu.
Rusija počela s povlačenjem iz Sirije
Peta godišnjica početka sirijskog ustanka poklopila se s primirjem uspostavljenim posredovanjem SAD-a i Rusije.
Najnoviji moment dogodio se u ponedjeljak kada je Rusija objavila da će početi s povlačenjem iz Sirije. Ruski predsjednik Vladimir Putin priopćio da je oružanim snagama dao naputak da počnu s povlačenjem, pet mjeseci nakon naredbe o pokretanju vojne operacije u cilju potpore ruskom savezniku, sirijskom predsjedniku Asadu.
Putin je na sastanku u Kremlju s ministrima obrane i vanjskih poslova kazao da su ruske vojne snage u Siriji uvelike ispunile svoje ciljeve te je odlučio pojačati napore svoje diplomacije glede postizanja mirovnog sporazuma.
Rusija je u utorak objavila da je počela povlačenje svoje vojne opreme iz Sirije, da su tehničari počeli pripremati avione za duge letove prema svojim bazama u Ruskoj Federaciji i da vojno osoblje upravo ukrcava opremu i materijal u letjelice. Vijeće sigurnosti ocijenilo je pozitivnom tu odluku.
Na pregovorima u Ženevi sirijska oporba poručila je da se više ne protivi izravnim pregovorima s Bašarovim režimom i ocijenila je da bi rusko povlačenje moglo otvoriti put okončanju sukoba u Siriji.
