Čak i na Islandu, zemlji koja je svjetska liderica po rodnoj ravnopravnosti, žene zarađuju manje od muškaraca za rad jednake vrijednosti. Naime, radnice na Islandu zarađuju od 14 do 18 posto manje od radnika, što znači da žene efektivno rade besplatno nakon 14.38 sati na svojim radnim mjestima. 

Stoga, žene na Islandu su u ponedjeljak odlučile napustiti svoja radna mjesta u 14.38 sati kako bi prosvjedovale zbog rodnog jaza u plaćama. Na ulice su izišle tisuće žena.

"Island je dobro mjesto za biti ženom", smatra Vigdis Finnbogadottir, koja je 1980. postala predsjednicom Islanda, što je bilo prvi put u svijetu da je demokratski žena izabrana na tu političku funkciju. Od tada do 1999. godine učinjeno je mnogo po pitanju rodne ravnopravnosti na Islandu.

Današnji prosvjed organiziran je po uzori na Crni ponedjeljak 1975. godine, generalni štrajk kada je 90 posto građanki Islanda odbilo raditi, kuhati i paziti na djecu. Danas je ta zemlja shvaćena kao najžustrija borkinja protiv rodne nejednakosti i diskriminacije. Ta borba je rezultirala i činjenicom da danas 90 posto očeva na Islandu odlazi na roditeljski dopust.

Međutim, rodni jaz u plaćama još uvijek nije iskorijenjen. Naravno, u ove računice nije ukalkuliran neplaćeni kućanski rad, kojeg najčešće odrađuju žene. 

Svjetski ekonomski forum upozorio je kako će ženama trebati idućih 170 godina kako bi se njihove plaće izjednačile s plaćama muških kolega. 

Statistike su još prije godinu dana prognozirale da bi se gospodarski jaz između spolova mogao izjednačiti za 118 godina, no napredak je usporen ili zaustavljen u mnogim zemljama diljem svijeta, istaknula je švicarska neprofitna organizacija WEF u godišnjem indeksu ravnopravnosti spolova. 

U Hrvatskoj rodni jaz u plaćama iznosi gotovo 20 posto, što znači da žene rade više od dva mjeseca besplatno u usporedbi s muškarcima.