Sve se glasnije upozorava na statističke pokazatelje koji govore kako recesija zahvaća najsnažniju europsku ekonomiju, Njemačku. Tim podacima pridružuju se i oni o tome kako je ondje sve više ljudi pogođeno siromaštvom.

Proizlazi to iz najnovijeg izvještaja Instituta za gospodarska i socijalna istraživanja WSI zaklade Hans Böckler. Jedan od glavnih problema je da se jaz između dobrostojećih i onih koji imaju mala primanja – povećao, piše Deutsche Welle.

'Sve više ljudi gubi korak'

"Sve više prihoda se koncentrira u rukama bogatih", piše u spomenutoj studiji. Istodobno, broj domaćinstava koja raspolažu s manje od 60 posto prosječne plaće i zato se prema važećoj znanstvenoj definiciji smatraju siromašnima, između 2010. i 2016. se s 14,2 povećao na 16,7 posto.

Domaćinstvima koja su ispod granice siromaštva ide sve gore. Svota koja je potrebna da bi se takvom domaćinstvu omogućilo da se vrati u normalan život je sve veća. Godine 2005. je ona iznosila 2.873 eura godišnje, a 2016. već 3.452 eura – to je povećanje od gotovo 30 posto.

"Sve više ljudi gubi korak", kazala je za Deutsche Welle sociologinja Dorothee Spannagel iz WSI-a.

'Njemačka ne uspijeva smanjiti nejednakost'

Spannagel se već 15 godina bavi ovom tematikom i zna zašto se pojedine pojave označavaju određenim koeficijentima. Sve je veća grupa koja gubi svoj red u utrci za zaradom koja omogućava život u srednjem društvenom sloju, kaže ona.

"Prvo, i pored dobre konjunkture i pored dobre situacije na tržištu rada nama ne uspijeva poboljšati situaciju na tržištu rada, to jest smanjiti nejednakost. Drugo, jasno je što bi se trebalo dogoditi, a i pored toga se ne događa ništa", dodaje.

Dorothee Spannagel zna da mnogi tvrde kako se loš razvoj u Njemačkoj usporio. Ali, ona smatra da nema razloga za prestanak borbe.

"Aktualni podaci pokazuju da griješe svi oni političari i ekonomisti koji tvrde da nema razloga za zabrinutost", kaže.

Najbogatijih 10 posto drži 56 posto ukupne imovine

Jedna nedavno objavljena studija Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja pokazala je i da je imovina u Nijemaca vrlo nejednako raspodijeljena. Najbogatijih 10 posto stanovništva ima u rukama više od polovice ukupne imovine (56 posto). U rukama druge polovice se nalazi samo 1,3 posto imovine. No, taj odnos je bio takav i prije deset godina, piše u studiji Instituta.

Nedavno je Deutsche Welle pisao o tome kako sve više Nijemaca starije dobi, zbog nedovoljno visoke mjesečne mirovine i siromaštva, iseljava u siromašnije zemlje EU. Jedna od njih je Petra Kallenbach koja se nakon cijelog radnog vijeka u Njemačkoj odlučila preseliti u Bugarsku jer u domovini ne može živjeti od svoje mjesečne mirovine.