Njemačkoj prijeti recesija jer je trenutačna proizvodnja u više od 80 posto tamošnjih industrijskih poduzeća u padu. Budući da nemaju dovoljno posla, oko četiri posto svih tvrtki u najvećem europskom gospodarstvu počelo je raditi sa skraćenim radnim vremenom, a analitičari očekuju da će u rujnu broj takvih poduzeća biti udvostručen, piše Novi list pozivajući se na istraživanje instituta IFO iz Münchena.
"Njemačka prerađivačka industrija faktično se nalazi u recesiji još od sredine 2018. godine", kaže Timo Wollmershäuser iz IFO-a, dok direktor tog instituta Clemens Fuest kaže kako ovomjesečna anketa provedena u 9000 poduzeća pokazuje da je "poslovna klima u industriji u slobodnom padu".
Kad Njemačka kihne, cijela Europa dobije vrućicu
Sve to još ne znači da je recesija zahvatila cijelo njemačko gospodarstvo, jer najveći udio u tamošnjem BDP-u ipak čini uslužni sektor, a ni službeni podaci o BDP-u za drugo tromjesječje nisu još objavljeni. No, indeks poslovne klime prema IFO-u, od lipnja do srpnja pao je sa 97,5 na 95,7 bodova i daleko je ispod 97,1 boda, koliko su predviđali ekonomisti. To je ujedno najniža razina poslovne klime od 2013. godine, a taj se indeks pogoršava već neko vrijeme. Mnogi njemački poduzetnici strahuju da će se situacija pogoršavati do kraja godine.
Razlog tomu leži u padu svjetske trgovine izazvanom usporavanjem kineskoga gospodarstva i trgovinskim ratovima koje potiče Washington. To dovodi do pada potražnje za proizvodima njemačke ekonomije, a izvoz čini čak 48 posto njemačkoga BDP-a. Stoga je padom najviše pogođena automobilska industrija, koja s kooperantima čini 14 posto nacionalnoga gospodarstva, piše Novi list.
Fuest iz minhenskog instituta IFO napominje da se narudžbe za njemačke tvrtke prorjeđuju pa im poslovna očekivanja padaju najbrže od početka 2009. godine, kada je u Europi i svijetu izbila kriza.
A ekonomisti vole reći da kad njemačko gospodarstvo kihne, cijela Europa dobije vrućicu. Toga je svjestan i Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke koji je najavio da će najesen pokrenuti nove mjere monetarnog popuštanja kako bi doskočio slabljenju gospodarskog zamaha, no nije precizirao o kakvim je mjerama riječ.
Domaći statistički podaci zasad su ružičasti
Novi list piše kako zasad nema podataka o tome u kojoj mjeri zastoj u njemačkom gospodarstvu osjeća Hrvatska jer zasad je ovdašnja službena slika o gospodarskim kretanjima ružičasta. Podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju doživjelo najveći zamah u zadnjih deset godina, postigavši stopu rasta od 3,9 posto. A procjene Ekonomskog instituta Zagreb kažu da je taj gospodarski rast u travnju i svibnju dosegao i četiri posto.
No, Hrvatska gospodarska komora još je proljetos najavila da će malaksavanje njemačkoga gospodarstva neizbježno pogoditi i našu zemlju jer je Njemačka "najveće izvozno tržište Hrvatske i zbog toga ima najveći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo".
K tomu, iz Njemačke nam dolazi najviše turista koji, doduše, nisu prorijedili putovanja u Hrvatsku. Štoviše, ministar turizma Gari Cappelli nedavno je rekao da je broj njemačkih gostiju u prvoj polovini ove godine bio veći za šest posto. U srpnju se, međutim, broj dolazaka turista smanjio i tek treba vidjeti je li razlog tomu ekonomski ili pak klimatski, kako tvrdi ministar Capelli.
Na koncu, što se tiče svjetskog gospodarstva, Međunarodni monetarni fond prekjučer je ponovo snizio prognozu globalnog rasta za ovu godinu, spustivši je na 3,2 posto, a u eurozoni na 1,3 posto. Vlada u Berlinu još je u travnju zaključila da Njemačka ove godine ne može očekivati gospodarski rast veći od 0,5 posto.
