"Svi mi, ipak, osećamo da bi događaji posljednjih mjeseci mogli dovesti do sloma i prekretnice za Europu. To ljude plaši i ja to mogu razumjeti", rekao je Steinmeier za njemački tjednik Spiegel.
"Nitko nije mogao predvidjeti kako smo brzo iskliznuli u najgoru krizu od kraja Hladnog rata. Tko se sjeća vremena prije pada Zida, tko zna što smo postigli tijekom posljednjih 35 godina. Ovaj napredak u miru, slobodi i prosperitetu gotovo posvuda u Europi, sada je na kocki. Stoga je vrijedno svakog napora da se spriječi ono najgore", rekao je.
Na pitanje o vojnoj eskalaciji sukoba između Istoka i Zapada u Europi, koji je dugo smatran malo ili gotovo nikako vjerojatnim, Steinmeier je odgovorio da bi, ako se sada donesu pogrešne odluke, desetljeća dugi naporni rad za mir i sigurnost u Europi mogao biti izgubljen, a cijena koji bismo u Europi za to platili, "zaista svi, bez izuzetka", bila bi jako visoka.
Što planira Putin?
Ulazak ruske vojske u istočnu Ukrajinu - to je scenarij kojeg se plaše mnogi Ukrajinci i koji bi za NATO, SAD i EU predstavljao ogromni izazov, piše Detutsche Welle.
"To je jasna prijeteća poruka: prema navodima NATO-a, Rusija je uz granicu s Ukrajinom razmjestila i do 40.000 vojnika. Na više od 100 mjesta su raspoređeni tenkovi, helikopteri, artiljerija, specijalne postrojbe, borbeni avioni i logistika. Oni se tamo nalaze već nekoliko tjedana. Neke postrojbe su od ukrajinske granice udaljene samo 40 kilometara."
Ovako je situaciju opisao brigadni general Gary Deakin, direktor Centra za upravljanje krizom u NATO-ovu glavnom sjedištu u Monsu (Belgija).
Što planira ruski predsjednik Vladimir Putin? Ovo pitanje sebi postavljaju vojnici, političari i mnogi stručnjaci. "Ne možete se osloniti na Putinovu izjavu da vojsku neće slati na istok Ukrajine", piše novinar Alexander Golz u listu Moscow Times koji često kritizira vladu u Moskvi. S druge strane, ruska vojska nije spremna za zauzimanje većeg teritorija jer se trenutno nalazi usred reformskog procesa.
Kristian Pester iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) u takvom slučaju vidi "opasnost od razapetosti". On kaže da bi to zahtijevalo daleko više snaga i upozorava da je daleko teže dugoročno održati kontrolu nad zauzetim područjima nego izvršiti jedan uspješan napad.
Opljačkana ukrajinska vojska
Ipak, za razliku od ruske, ukrajinska vojska je dosta slabija: broji 200.000 vojnika, svi pripadnici vojske nisu lojalni vladi u Kijevu, a vojna oprema je bijedna. Ona se prije svega sastoji od ostataka starih sovjetskih zaliha. Oružje i vozila godinama nisu obnavljani.
"Ukrajinsku vojsku su više od 20 godina pljačkali ukrajinski oligarsi i članovi ukrajinske državne službe", kaže u razgovoru za Deutsche Welle Ewald Böhlke, stručnjak za istočnu Europu iz Berthold Beitz centra u Berlinu. On kaže da je vojska u skladu s tim u užasnom stanju i da je potpuno demoralizirana.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokazuje snagu. Reagirao je vojnom vježbom u blizini granice. Ministar obrane Sergej Schoigu je najavio vojnu vježbu kopnenih trupa na jugu i zapadu kao i zrakoplovstva koje patrolira uz granicu. Rusija je krajem veljače u pograničnoj regiji izvela manevar kako bi "provjerila spremnost u kriznim situacijama kao i u slučaju vojne prijetnje".
Međutim, i Zapad povećava svoju vojnu nazočnost. SAD je u poljskom Svidvinu stacionirao 150 vojnika. Washington također planira uskoro u Estoniji, Letoniji i Latviji razmjestiti 450 vojnika. "Razmještanje postrojba je postignuto uz 'bilateralne' dogovore s vladama tih zemalja", izjavio je glasnogovornik američkog Ministarstva obrane John Kirby.
Prema posljednjim informacijama, proruski separatisti zauzeli su u nedjelju urede državne radio-televizije u istočnom ukrajinskom gradu Donjecku nakon što su održali skup o planiranom referendumu o neovisnosti, javili su ukrajinski i ruski mediji.
