Nakon što je hrvatski predsjednik Zoran Milanović sugerirao da bi Sjedinjenim Američkim Državama Svalbard mogao biti korisniji od Grenlanda, izazvao je pravu pomutnju u norveškoj javnosti, pa se oglasilo čak i norveško Ministarstvo vanjskih poslova. Milanović je mišljenja da Svalbard ima veći strateški značaj zbog pomorskih ruta koje, zahvaljujući Golfskoj struji, ostaju nezaleđene.

Svalbard je norveški arhipelag smješten duboko u Arktičkom oceanu, približno na pola puta između europskog kopna i Sjevernog pola. Poznat po iznimno surovim klimatskim uvjetima, polarnoj noći i polarnoj danu koji traju mjesecima, Svalbard je ujedno i jedan od geopolitički najzanimljivijih kutaka svijeta danas.

'STRUČNJAK ZA ARKTIK' /

Milanović izjavom 'uzburkao duhove' u Norveškoj, stigla reakcija: 'Bitno se razlikuje od Grenlanda'

Geografske i društvene značajke

Arhipelag obuhvaća nekoliko otoka, a najveći i najnaseljeniji je Spitsbergen. Ukupno Svalbard broji oko 3000 stanovnika iz više od 50 država, s time da najveći dio živi u Longyearbyenu, gradu s oko 2600 ljudi i središtu lokalne zajednice. Stanovnici se suočavaju s ekstremnim klimatskim uvjetima: četiri mjeseca potpune tame zimi i četiri mjeseca neprekidnog svjetla ljeti, što kreira jedinstven, ali zahtjevan svakodnevni život. 

U arktičkim područjima broj polarnih medvjeda nadmašuje broj ljudi, zbog čega je propisano nošenje vatrenog oružja izvan naselja radi vlastite sigurnosti.

Longyearbyen se u prošlosti oslanjao na ugljen kao temeljnu industriju, no danas je fokus pomaknut prema znanosti, turizmu i međunarodnim istraživanjima. Tu se nalazi i Svalbardski globalni trezor sjemenja (Global Seed Vault), poznat kao "Noina arka za biljke“ — sigurnosni spremnik za očuvanje biološke raznolikosti usjeva iz cijelog svijeta.

Pravne i geopolitičke dimenzije

Svalbard je jedinstven po svom međunarodnom statusu. Prema Svalbardskom ugovoru iz 1920. godine, Norveška ima suverenitet nad arhipelagom, ali građanima potpisnica ugovora omogućeno je bezvizno naseljavanje i rad. Ugovor također ograničava vojnu uporabu teritorija. 

U posljednjih nekoliko godina Svalbard se našao u središtu geopolitičke pažnje zbog sve veće važnosti Arktika kao potencijalnog plovnog puta, izvora minerala i strateške zone interesa globalnih sila.

Rusija je u ožujku 2025. optužila Norvešku za militarizaciju Svalbarda, što Oslo čvrsto odbacuje, ističući da djeluje u skladu s međunarodnim obvezama i da je arhipelag dio NATO zone odgovornosti. Istovremeno, stručnjaci navode da Moskva koristi tzv. "hibridne prijetnje“ — političke i komunikacijske pritiske — kako bi očuvala svoje interese u regiji, posebice zbog svoje blizine s Kolski poluotokom i flote na Sjevernoj floti.

Aktualni izazovi i klima

Lokalni dužnosnici i stanovnici ukazuju na izazove s infrastrukturom, energetskom sigurnošću i održavanjem obiteljskog života u arktičkim uvjetima. Iako je strateška važnost Svalbarda sve veća, neke se perspektive usmjeravaju na potrebu jačanja civilne prisutnosti i usluga kako bi se izbjegla depopulacija i gubitak vitalnih funkcija zajednice.

Svalbard oslikava dramatične promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem. Polarna klima se zagrijava četiri puta brže nego ostatak svijeta, što dovodi do brzog topljenja leda i prijeti lokalnim vrstama poput polarnog medvjeda, arktičkog soba i drugih endemskih životinja.

Iako mali po broju stanovnika, Svalbard zauzima značajno mjesto u međunarodnim pitanjima – od očuvanja biološke raznolikosti i znanstvenih istraživanja do geopolitičkih napetosti na Arktiku. Njegov pravni status, klimatske promjene i strateški položaj čine ga jedinstvenim fokusom pažnje za države i stručnjake diljem svijeta.

Prirodna bogatstva Svalbarda

Svalbard (norv. Svalbard, ranije Špicbergen) arhipelag je u Arktičkom oceanu pod suverenitetom Norveške. Unatoč surovoj klimi i velikim ograničenjima u iskorištavanju, Svalbard raspolaže značajnim prirodnim bogatstvima.

1. Ugljen (kameni ugljen)

Ugljen je najvažnije i povijesno najeksploatiranije prirodno bogatstvo Svalbarda. Rudnici su djelovali u Longyearbyenu i Barentsburgu, no danas je rudarenje znatno smanjeno zbog ekoloških razloga i neisplativosti.

2. Nafta i prirodni plin (potencijalna nalazišta)

Pretpostavlja se da u okolnom arktičkom području postoje značajne rezerve nafte i prirodnog plina. Međutim, njihova eksploatacija trenutačno je zabranjena ili strogo ograničena radi zaštite okoliša.

3. Ribolov i morski resursi

Vode oko Svalbarda bogate su ribom, posebice bakalarom, haringom i škampima. Morski ekosustavi u tom području među najproduktivnijima su u Arktiku.

4. Biljni i životinjski svijet

Svalbard je stanište polarnih medvjeda, arktičkih lisica i sobova, kao i brojnih kolonija ptica. U okolnim morima obitavaju kitovi i tuljani. Ova biološka raznolikost ima veliku znanstvenu i ekološku vrijednost, ali nije namijenjena gospodarskoj eksploataciji.

5. Slatka voda i ledenjaci

Arhipelag obiluje ledenjacima koji predstavljaju velike zalihe slatke vode. Oni su od iznimne važnosti za klimatska i glaciološka istraživanja.

6. Potencijal obnovljivih izvora energije

Postoji potencijal za iskorištavanje energije vjetra te hidroenergije nastale topljenjem leda, no ti izvori zasad nisu značajnije razvijeni.

7. Znanstvena i strateška vrijednost

Iako ne predstavlja prirodno bogatstvo u užem smislu, Svalbard ima iznimnu znanstvenu i stratešku važnost. Na njegovu se području nalaze brojne istraživačke postaje, satelitske stanice te Svjetska banka sjemena (Global Seed Vault).

Više od 60 % teritorija Svalbarda nalazi se pod strogom zaštitom. Svalbardski sporazum iz 1920. godine daje arhipelagu poseban međunarodni status i znatno ograničava iskorištavanje njegovih prirodnih bogatstava.

POGLEDAJTE VIDEO: Tvrtko Jakovina kod Mojmire raskrinkao pitanje Grenlanda i Irana: