Posljednjih dana na ulice su izašli i Talijani, Francuzi, Grci i Rumunji...
Dok su Hrvati, za sada, mirnim putem, održavanjem referenduma, presuditi izmjenama Zakona o radu koji će im itekako utjecati na živote, u drugim se europskim zemljama prosvjeduje na ulici. Dakako, prosvjedima se, kao i referendumom u Hrvatskoj, ne izražava samo revolt prema određenim mjerama štednje, nego i prema vlastodršcima koji su itekako odgovorni za stanje u kojima im se zemlje nalaze.
Talijani marširali protiv Berlusconijevih mjera štednje
Tako su u petak deseci tisuća prosvjednika prošli talijanskim gradovima u sklopu općeg štrajka što ga je organizirao najveći talijanski sindikat CGIL. Oko 40.000 prosvjednika u Rimu i 80.000 u Milanu, prosvjednici su tražili novo razmatranje oštrih mjera štednje koje je u svibnju donijela konzervativna vlada premijera Silvija Berlsuconija, a koje iznose oko 25 milijardi eura.
Ipak, štrajk je podijelio talijanske sindikate, pa se CGIL-u nisu pridružila ostala dva snažna sindikata koji su svoje pristalice pozvali da ne štrajkaju.
I moćni španjolski radnički sindikati pozvali su u četvrtak na opći štrajk zbog reforme Zakona o radu koji je predložila vlada premijera Jose Luisa Rodrigueza Zapatera. Reformom se smanjuje trošak otpuštanja zaposlenika, pojednostavljuju ugovori o radu i potiče zapošljavanje mladih ljudi, no sindikati upozoravaju da će kompanijama biti olakšano otpuštanje zaposlenika.
Francuzi ne žele raditi do 62. godine života
U Francuskoj su pak prosvjednici u četvrtak održali dvjestotinjak prosvjednih skupova diljem zemlje. U Parizu je u prosvjednom mimohodu sudjelovalo oko 47.000 ljudi, dok najveći francuski sindikat CGT tvrdi da ih je bilo čak 130.000. Prosvjedovalo se zbog vladina prijedloga mirovinske reforme, koji donju dobnu granicu za odlazak u mirovinu povećava sa 60 na 62 godine do 2018. godine.
Željeznički promet bio je u prekidu, a broj domaćih i međunarodnih veza koje osigurava superbrzi vlak TGV bio je prepolovljen. Inače, ovo je Francuzima bio četvrti štrajk ove godine u vezi sa zapošljavanjem i mirovinama.
Rumunjski Ustavni sud vladine mjere proglasio neustavnima
Nakon što je rumunjska vlada hitnom uredbom uvela nove poreze, podigla postojeće, te ograničila priznate porezne olakšice u cilju smanjenja golemog proračunskog manjka, Ustavni sud odbacio je u petak dijelove paketa mjera štednje, i to one koje se odnose na smanjenje mirovina za 15 posto te preračunavanje mirovina sudaca.
No, vlada je odlučila i da će oporezivati bonove za hranu i regrese za godišnje odmor, slobodnim umjetnicima priznavat će upola manje poreznih olakšica na troškove proizvodnje, a uvećat će i porezne stope za prihode od klađenja s 20 na 25 posto. Vlasnici više od jedne nekretnine odsad biti obvezni plaćati "porez solidarnosti", osim ako ih ne iznajmljuju.
Sve to Rumunje će sigurno gurnuti u još veće nezadovoljstvo i depresiju. Rumunjska ima naime oko 5,5 milijuna umirovljenika i samo oko 4,3 milijuna zaposlenih. Prosvjedi u zemlji počeli su još u svibnju kad je predsjednik Traian Basescu predstavio mjere štednje u proračunu.
Prosvjedi u Grčkoj gotovo neprestano traju, a posljednji se neslavan događaj zbio u srijedu, kad su sindikalci spriječili ukrcaj turista na trajekte u najvećoj grčkoj luci Pireju. Prosvjednici se protive rezanju troškova koja su nezaposlenost u prvom tromjesečju ove godine doveli do rekordne razine u posljednjih deset godina - 11,7 posto.
Jedino su još suzdržani Britanci, kojima je nova vlada Davida Camerona najavila da će smanjiti državnu potrošnju za 6,9 milijardi eura. No detalji mjera štednje još nisu poznati, a britanski mediji šuškaju da će se u javnom sektoru idućih godina ukinuti 300.000 do 700.000 radnih mjesta, što će možda i stanovnicima otoka biti povod za izlazak na ulice.
Prethodni članci:
arti-201006090044006 arti-201005310424006 arti-201006230393006 arti-201006170493006
