Grenlandski premijer rekao je u utorak da bi njegov narod izabrao Dansku, a ne Sjedinjene Države kada bi se od njega tražilo da takvu odluku donese "ovdje i sada", prenio je BBC.

Izjava Jensa-Frederika Nielsena na zajedničkoj konferenciji za novinare s danskom premijerkom Mette Frederiksen u Kopenhagenu najsnažnija je izjava predstavnika tog poluatonomnog danskog teritorija otkako je američki predsjednik Donald Trump ponovno aktualizirao svoj plan da ga pripoji SAD-u.

Nielsen je rekao da se "suočavaju s geopolitičkom krizom", ali je stav otoka jasan: "Ako moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku."

'Nije na prodaju'

Duž glavne ulice glavnog grada Grenlanda koji se našao u središtu geopolitičke oluje, međunarodni novinari i snimateljske ekipe zaustavljaju prolaznike pitajući ih za mišljenje o krizi, piše AP.

Stanovnici glavnog grada Nuuka kažu da Grenland nije na prodaju. Trump je rekao da želi kontrolirati Grenland pod svaku cijenu, a Bijela kuća nije isključila preuzimanje otoka silom.

Američki potpredsjednik JD Vance sastat će se u srijedu u Washingtonu s danskim ministrom vanjskih poslova Larsom Løkkeom Rasmussenom i njegovom grenlandskom kolegicom Vivian Motzfeldt da bi razgovarali o arktičkom otoku, koji je poluautonomni teritorij saveznice Sjedinjenih Država u NATO-u, Danske.

'NAJTEŽE TEK DOLAZI' /

Danska i Grenland u izvanrednom obraćanju: 'Ne tražimo sukob, ali...'

Tuuta Mikaelsen, 22-godišnja studentica, izjavila je za Associated Press u Nuuku da se nada da će američki dužnosnici shvatiti poruku da se "odmaknu".

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen rekao je u utorak na konferenciji za novinare u danskoj prijestolnici Kopenhagenu da "ako moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku. Biramo NATO. Biramo Kraljevinu Dansku. Biramo EU."

Zašto je Grenland strateški važan?

Grenland je strateški važan jer klimatske promjene uzrokuju topljenje leda, što otvara mogućnost kraćih trgovačkih ruta do Azije. To bi također moglo olakšati vađenje i transport neiskorištenih nalazišta ključnih minerala potrebnih za računala i telefone.

Trump je također rekao da želi da otok proširi američku sigurnost te je kao razlog za njegovu kontrolu naveo prijetnju ruskih i kineskih brodova.

No, i stručnjaci i Grenlandčani dovode u pitanje tu tvrdnju. "Jedinog Kineza vidim kada idem na tržnicu brze hrane", rekao je za AP Lars Vintner, inženjer grijanja. Rekao je da često ide na jedrenje i u lov te da nikada nije vidio ruske ili kineske brodove.

Njegov prijatelj, Hans Nørgaard, složio se s njim, dodajući da je "ono što je izašlo iz usta Donalda Trumpa o svim tim brodovima samo fantazija.“

Danska je rekla da SAD, koji već ima vojnu prisutnost, može pojačati svoje baze na Grenlandu. Iz tog razloga, „sigurnost je samo paravan“, rekao je Vintner, sugerirajući da Trump zapravo želi posjedovati otok da bi zaradio novac putem neiskorištenih prirodnih resursa.

Nørgaard je za AP rekao da je podnio policijsku prijavu u Nuuku protiv Trumpovog "agresivnog" ponašanja jer, kako je rekao, američki dužnosnici prijete narodu Grenlanda i NATO-u. Sugerirao je da Trump koristi brodove kao izgovor za daljnju američku ekspanziju.

"Donald Trump bi volio posjedovati Grenland, Putin bi volio Ukrajinu, a Xi Jinping bi volio Tajvan", rekao je Nørgaard.

Studentica Mikaelsen rekla je da Grenlanđani imaju koristi od toga što su dio Danske koja pruža besplatnu zdravstvenu skrb, obrazovanje i plaćanja tijekom studija. "Ne želim da nam SAD to oduzmu“, rekla je.

Uoči sastanka u srijedu, Naaja Nathanielsen, grenlandska ministrica za poslovanje i mineralne resurse, rekla je da je "nezamislivo" da Sjedinjene Države raspravljaju o preuzimanju saveznika u NATO-u i pozvala Trumpovu administraciju da posluša glasove stanovnika arktičkog otoka.

Kako Lokke pravda sastanak?

Danski ministar Lars Lokke Rasmussen tražio je razgovore s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom. Sastanak će se održati u Bijeloj kući, nakon što je potpredsjednik J.D. Vance zatražio da se pridruži i on.

Lokke je sastanak pravdao nadom da će "razjasniti određene nesporazume". No, treba vidjeti hoće li i Trumpova vlada vidjeti nesporazum i hoće li odstupiti.

Trump je u utorak, kada su ga pitali o izjavi čelnika Grenlanda da bi otok radije ostao autonomni teritorij Danske, rekao: "To je njihov problem. Ne znam ništa o njemu, ali to će za njega biti velik problem“, rekao je Trump.

Američki predsjednik, investitor u nekretnine, u petak je rekao da želi Grenland "sviđalo se to njima ili ne" i „ako to ne učinimo na lakši način, učinit ćemo to na teži način“.

Prema Trumpovim riječima, Sjedinjenim Državama je Grenland potreban zbog prijetnje da će ga preuzeti Rusija ili Kina. Te su dvije zemlje koje SAD smatra neprijateljima pojačale aktivnosti na Arktiku, gdje se led topi zbog klimatskih promjena, ali nijedna ne polaže pravo na Grenland.

S temeljem u američkom samopoimanju da ima "manifestnu sudbinu"  širenja, razvijenom u 19. stoljeću, Trump govori o potrebi da Sjedinjene Države rastu.

Uključivanjem Grenlanda, koji ima 57.000 stanovnika, Sjedinjene bi Države postale druga najveća zemlja na svijetu po kopnenoj masi, nakon Rusije, a prije Kine i Kanade.

'Kontinuirane prijetnje'

Vance je u ožujku nepozvano posjetio Grenland. Boravio je samo u Pituffiku, dugogodišnjoj američkoj bazi na otoku, i nije se miješao s lokalnim stanovnicima.

"Ako SAD nastavi sa stavom koji glasi 'Moramo imati Grenland pod svaku cijenu', to bi mogao biti vrlo kratak sastanak", rekla je Penny Naas, viša potpredsjednica američkog njemačkog Marshallovog fonda, think tanka iz Washingtona.

"Ako bude bilo ikakvog sluha, to bi moglo dovesti do drugačijeg razgovora“, rekla je.

Greenlandska šefica diplomacije Vivian Motzfeldt pridružit će se razgovorima. Njezina vlada, kao i Danska, čvrsto se protive Trumpovim planovima.

"Jedna stvar mora biti jasna svima: Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država“, rekao je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen na konferenciji za novinare uoči razgovora u Bijeloj kući.

Govorio je uz dansku premijerku Mette Frederiksen, koja je rekla da nije lako oduprijeti se "potpuno neprihvatljivom pritisku našeg najbližeg saveznika".

Danska je odbacila američke tvrdnje da ne štiti Grenland od Rusije i Kine, podsjećajući da je uložila gotovo 12,4 milijardi eura kako bi ojačala svoju vojnu prisutnost na Arktiku.

Danska je osnivačica NATO-a, a njezina se vojska pridružila Sjedinjenim Državama u ratovima u Afganistanu i, kontroverzno, Iraku.

Ubrzo nakon razgovora u Bijeloj kući, visoko izaslanstvo američkog Kongresa, uglavnom demokrati, ali i jedan republikanac, posjetit će Kopenhagen kako bi izrazilo solidarnost.

"Kontinuirane prijetnje predsjednika Trumpa Grenlandu nepotrebne su i samo bi oslabile naš NATO savez", rekao je Dick Durbin, zamjenik vođe demokrata u Senatu.

POGLEDAJTE VIDEO: Glavni grad Grenlanda sa strahom čeka rasplet u Washingtonu: