Drugu najveću ekonomiju svijeta, Kinu, trese energetska kriza zbog koje deseci milijuna ljudi posljednjih tjedana imaju redukcije struje.
Ne rade liftovi, skraćeno je radno vrijeme trgovina, a tvornice su morale smanjiti broj radnih sati, a time i proizvodnju. Sve je to rezultiralo padom industrijske proizvodnje u rujnu - prvi put od početka oporavka od koronakrize, piše Foreign Policy.
Kriza kakva nije viđena desetljećima
Kina ovakvu krizu vezanu uz električnu energiju nije imala desetljećima. Glavni uzrok je činjenica što je Kina još uvijek jako ovisna o ugljenu, a iz elektrana pogonjenih njime dobiva čak 70 posto električne energije. Problem je nastao jer cijene struje regulira Vlada, dok se cijena ugljena formira na tržištu.
Kada cijena ugljena poraste, ako država istovremeno ne povisi i cijene struje, elektrane su na gubitku i nemaju ekonomsku logiku u daljnjoj opskrbi industrije i stanovništva. U krizi se dogodilo da su elektrane jednostavno počele prijavljivati kvarove ili nisu nabavljale ugljen kako bi izbjegle gubitke u poslovanju.
Kineski oporavak od krize uzrokovane pandemijom u velikom dijelu se oslonio na građevinarstvo i tešku industriju, što je izazvalo 11 posto povećanje potražnje za ugljenom. Takva potražnja, naravno, dovela je do rasta cijene ugljena, a kineska Vlada se usredotočila na borbu protiv inflacije pa joj povećanje cijena struje nije bilo prihvatljivo. Nakon što nisu dopustili povećanje cijene struje te su stavili "blokadu" na povećanje cijene ugljena dogodilo se da su elektrane na ugljen smanjile narudžbe i ostale bez pogonskog goriva. Također, rudari nisu na vrijeme povećali proizvodnju. Sada već mjesecima elektrane nemaju dovoljno ugljena.
Suočeni s energetskom krizom tijekom zime, kineski regulatori sada poduzimaju korake kako bi povećali opskrbu ugljenom i, ako je potrebno, podigli cijene električne energije. Najnovija vijest je da će elektranama pogonjenima na ugljen dopustiti da dijelu potrošača naplaćuju električnu energiju po tržišnim cijenama.
Kriza bi se mogla preliti na cijeli svijet
A kineska energetska kriza već se osjeća i u svim dijelovima svijeta jer je Kina najveći svjetski izvoznik i mogla bi dodatno ugroziti stabilizaciju lanaca opskrbe koji se još nisu niti oporavili od koronakrize. Trenutak za tu krizu nije mogao biti gori jer trgovine diljem svijeta već imaju kašnjenja s isporukom odjeće i igračaka i pitanje je što ćemo imati na policama trgovina za blagdane.
Uz manju ponudu vrlo je vjerojatno da će još porasti cijene diljem svijeta. "Ovo izgleda kao još jedan stagflacijski šok za proizvođače, ne samo u Kini nego u cijelom svijetu", kaže Craig Botham iz Pantheon Macroeconomicsa za Bloomberg. Industrije koje se navode da bi mogle biti najteže pogođene novom energetskom krizom u Kini su proizvođači papira, vune, elektroničkih proizvoda kao što su iPhonei i igraće konzole i autoindustrija zbog nestašice čipova.
No, kao najveća prijetnja navodi se moguće dodatno povećanje cijene hrane jer je Kinu energetska kriza pogodila u vrijeme sezone žetve koja će biti otežana za najvećeg svjetskog poljoprivrednog proizvođača. A već sada su globalne cijene hrane na najvišoj razini u deset godina.
