SARAJEVO- Parlament BiH ponovo će otvoriti pitanje gradnje Pelješkog mosta kojim Hrvatska planira povezati svoj teritorij, ali i problem razgraničenja na moru pri čemu je dio zastupnika odlučan u nakani da izvrši pritisak na Vijeće ministara BiH kako bi se već najavljeni radovi na mostu zaustavili dok se još jednom ne revidira cijeli projekt i ne provjeri pod kojim je točno uvjetima on prihvatljiv za bosanskohercegovačku stranu.
Sve to moglo se čuti na raspravi koja je vođena na sjednici Zastupničkog doma okončanoj u srijedu kasno navečer.
U zaključcima usvojenim pred ponoć Zastupnički dom parlamenta BiH obvezao je Vijeće ministara da za narednu sjednicu zakazanu za 26. srpnja dostavi cjelovito i detaljno izvješće o aktivnostima vezanim uz izgradnju Pelješkog mosta.
Usvojen je i zaključak da Vijeće ministara BiH dostavi sve sporazume, ugovore ili druge akte potpisane od strane BiH a vezane uz granicu BiH i Hrvatske, kao i za izgradnju i odobrenje aktivnosti izgradnje Pelješkog mosta.
Na prijedlog neovisnog zastupnika Šemsudina Mehmedovića Zastupnički dom je zaključio i kako Hrvatskoj treba uputiti notu da "obustavi sve aktivnosti vezane uz izgradnju mosta Pelješac dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost" u što treba uključiti sva nadležna tijela vlasti.
Ponovno otvaranje rasprave o Pelješkom mostu potaknula je zastupnica Demokratske fronte (DF) Hanka Vajzović koja je tražila da se o tome očituje Ministarstvo prometa i komunikacija BiH.
Iz tog je ministarstva dostavljena kratka informacija odnosno kronologija zbivanja vezanih uz planove za gradnju Pelješkog mosta no zastupnici to smatraju nedostatnim, uz ocjenu kako je o svemu potrebno ponovo provesti temeljitu raspravu i provjeriti jesu li na pravi način zaštićeni interesi BiH.
Vajzović je tijekom rasprave istaknula kako ovo pitanje ponovo dobiva na važnosti u svjetlu arbitražne odluke o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije u Savudrijskoj vali.
Njeno je stajalište kako u tom kontekstu treba razmotriti i neriješeno pitanje pomorske granice između BiH i Hrvatske u čemu ju je podržao i Mehmedović.
Oni dijele i stajalište kako je nužno ispitati što je radio i potpisivao bivši ministar prometa i komunikacija BiH Božo Ljubić koji je danas zastupnik u Hrvatskom saboru. Sugeriraju kako je Ljubić kao ministar protežirao interese Hrvatske.
Problemi oko izgradnje Pelješkog mosta proistekli su iz činjenice da Hrvatska i BiH do sada nisu riješile pitanje razgraničenja. Međudržavna granica proteže se u duljini od oko tisuću kilometara pri čemu je sporno oko pet posto granične crte a jedan dio odnosi se upravo na morsku granicu, odnosno razgraničenje kod Neumskog zaljeva.
Zastupnik Željko Komšić, nekadašnji član Predsjedništva BiH, kazao je u srijedu kako je bosanskohercegovački državni vrh u vrijeme kada je prvi puta najavljena gradnja Pelješkog mosta bio spreman tužiti Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer se u jednom trenutku činilo kako nikakav dogovor o tome nije moguć.
"To smo kazali (bivšem) premijeru (Ivi) Sanaderu. On se zbog toga silno uzrujao", kazao je Komšić na sjednici Zastupničkog doma.
Damir Arnaut, sadašnji zastupnik iz stranke Savez za bolju budućnost (SBB), bio je pravnim savjetnikom bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića u istom mandatu u kojemu je u državnom vrhu bio i Komšić.
Arnaut se u savjetničkom svojstvu posebice bavio pitanjem Pelješkog mosta odnosno razgraničenja kod Neumskog zaljeva.
Tijekom rasprave na Zastupničkom domu ustvrdio je kako je upravo zbog upornog inzistiranja iz BiH visina mosta u konačnom projektu podignuta na 55 metara a raspon između stupova projektiran na 200 metara što bi trebalo osigurati nesmetani ulazak velikih bodova u Neumski zaljev.
Arnaut ipak ocjenjuje kako ni s posljednim projektom stvari nisu potpuno jasne pa ih treba provjeriti.
"Visina od 55 metara može značiti svašta", kazao je Arnaut pojašnjavajući kako BiH mora biti sigurna da je riječ točno o visini između tzv. visoke vode i donjeg ruba mosta.
Iako je nedvojbeno da Hrvatska Pelješki most planira graditi na svom teritoriju, kako tvrdi Arnaut, to ne umanjuje značaj razgraničenja na moru.
Njegovo stajalište koje je spremna poduprijeti i većina drugih zastupnika jest da bi Hrvatska u razgraničenju na moru s ostalim državama morala odustati od ravnih crta preuzetih od bivše SFRJ.
U slučaju razgraničenja s BiH to se konkretno odnosi na ravnu crtu između rta na otoku Proizd do otoka Vodnjak Veli.
S granicom definiranom ravnim crtama iz bivše SFRJ BiH bi imala pristup tek do unutarnjih voda Hrvatske.
"Bude li tako i odluči li tako neka vlast u Hrvatskoj oni bi nam mogli zapriječiti pristup međunarodnim vodama", pojasnila je Vajzović zbog čega misli da se s Hrvatskom treba na novim načelima pregovarati o morskoj granici.
