Godina koju smo željno iščekivali, ta 2021., stigla je prije mjesec i pol dana i zasad možemo reći da nismo impresionirani. Najave kako će se 70 posto ljudi u Hrvatskoj uspjeti cijepiti do ljeta i kako ćemo na taj način pobijediti pandemiju sve više zvuče poput bajke, a izjave nekih znanstvenika o zastrašujućim novim sojevima virusa, 'super-sojevima' i "virusima na raketni pogon" izazivaju novi val, možda još uvijek ne epidemije koliko depresije i beznađa.
Problemi s isporukom cjepiva koji pogađaju cijelu EU pa i našu zemlju traju već mjesec dana, a iako se situacija, dolaskom AstraZenece i simobličnim povećanjem količina Pfizera počela malko popravljati, naše brojke i dalje su porazne. No, nije sve tako crno jer za ožujak nam najavljuju veće količine cjepiva i stabilizaciju njegove isporuke u proljeće, a negdje na vidiku je i odobrenje ruskog Sputnjika pa možda i kineskog Sinopharma.
I sad kad znamo da će cjepiva, izgleda, ipak biti, postavlja se pitanje kako do njega? U našoj zemlji dobrom dijelu ljudi to baš i nije posve jasno. Ono što znamo jest da, logično, i dalje traje cijepljenje prioritetnih skupina poput umirovljenika, zdravstvenih djelatnika, kroničnih bolesnika...No, što nakon toga, kako do cjepiva mogu ostali ljudi? Mogu li barem negdje iskazati interes?
I dok neke zemlje, uključujući i Srbiju ili Poljsku, imaju posebne internetske portale za prijavu, kod nas se, baš kao da je tamo neka 1989., ljude upućuje da se za cijepljenje prijave telefonskim pozivom svom liječniku ili liječnici opće prakse. Onima koji ne koriste internet ovakva metoda sasvim je logična no u 2021. godini nikako ne bi trebala biti primarna niti jedina.
U nekoliko navrata u medijima je tek kratko spomenuto da se "na nekakvoj platformi radi" no službenih detalja o tome nije bilo, a već smo gotovo na polovici veljače. Čak i to pozivanje na prijave telefonski kod nas zvuči poprilično stidljivo. Još uvijek nije poznato ni tko će još u Hrvatskoj spadati u prioritetnu skupinu. Hoće li to biti policajci, vojnici, profesori, trgovci, konobari ili, kako su neki predlagali, svi turistički djelatnici.
O svemu ovome poslali smo upit Ministavstvu zdravstva, ali odgovor još nismo dobili. Objavit ćemo ga čim pristigne.
Novinar i urednik Bojan Cvejić kaže kako se cijepio kineskim Sinofarmom te nije imao nuspojave
SRBIJA JE POBJEDNIK CIJEPLJENJA: Ljudi iz cijele regije pronašli rupu u pravilima pa pohrlili preko granice po cjepivo
'Dođeš, staneš u red, dobiješ vakcinu...'
U našem najbližem susjedstvu, a to već svi znaju, situacija je bitno drukčija, rekli bi - bolja. I dok se analitičari već pitaju koliku će Srbija uistinu cijenu platiti Kinezima za tako izdašnu opskrbu cjepivom, tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić kaže kako će do kraja veljače njegova zemlja biti prva ili druga po broju cijepljenih u Europi. U Srbiju je, naime, u utorak stiglo još 50.000 doza ruskog cjepiva Sputnjik V, a u srijedu još pola milijuna kineskog Sinopharma. Srbi su dosad, prema službenim podacima, cijepili više od 600.000 ljudi.
Svi koji to žele, za cijepljenje se mogu prijaviti putem portala euprava, a postoji i opcija prijave telefonom. U obrascu je potrebno navesti osobne podatke, broj telefona, a možete odabrati i cjepivo s kojim bi se željeli cijepiti. U ponudi su Sputnjik V, Sinopharm te nama dobro poznata cjepiva Pfizera, Moderne i AstraZenece.
Cijepljenje građana u Srbiji
O jednoj od najvećih europskih kampanja cijepljenja za net.hr više je detalja otkrio Bojan Cvejić, izvršni direktor lista Danas i glavni urednik portala Danas.rs. Kao novinar uspio se cijepiti prije mnogih drugih građana jer je Srbija tu profesiju, uz umirovljenike, zdravstvene radnike te vojsku i policiju, stavila u prioritetnu skupinu.
"Svatko tko se želi cijepiti mora se prijaviti putem portala euprave, a postoji i broj telefona. Prvih dana događalo se čak i da ljudi koji se nisu prijavili stanu u red za cijepljenje i dobiju cjepivo. No, nastao je kaos pa su takvu mogućnost ukinuli", kaže Cvejić i dodaje kako cijeli proces ipak ne prolazi bez problema:
"Neki koji su se prijavili još prvi dan po otvaranju prijava, nisu pozvani, dok se nekima događalo da im stigne poziv isti dan nakon što su se prijavili. Brojni ljudi stariji od 65 i kronični bolesnici nisu pozvani, a mnogi mladi jesu pa je to paradoksalno."
Možete birati cjepivo, ali postoji 'kvaka'
Što se tiče odabira cjepiva prilikom prijave, on se poštuje no i tu postoji "kvaka":
"Trenutačno najviše imamo kineskog cjepiva Sinopharm i nešto manje Sputnjika i Pfizera tako da bi se oni koji su odabrali ta dva cjepiva mogli načekati. Iako su na popisu, cjepiva Moderne i AstraZenece u Srbiji još nema."
Cvejić se cjepio kineskim Sinopharmom i ističe da nuspojave nije imao niti mu je poznato da je itko prijavljivao neke drastične probleme nakon što je primio cjepivo. Neki od ljudi koji su dobili Pfizer i Sputnjik prijavili su blaže nuspojave poput blago povišene tjelesne temperature, glavobolja i povraćanja.
U BEOGRADU SE MOŽETE CIJEPITI PO CIJENI OD 8 DO 17 EURA; Capaka pitali bi li to preporučio Hrvatima, otvoreno je odgovorio
'Rupa' u sustavu: Treba vam dobra volja i srpski SIM?
U cijelom sustavu postoji i jedna "rupa" koju su prvi otkrili stanovnici Sjeverne Makedonije, zemlje u kojoj imunizacija građana još nije niti počela. Naime, da bi vas pozvali na cijepljenje u Srbiju, očito je potrebno imati samo dobru volju i srpsku SIM karticu. Nije jasno funkcionira li to baš uvijek, ali neki Makedonci koji su se na taj način prijavili uredno su dobili pozive.
"Uz neke probleme, u biti smo iznenađeni kako sve dobro funkcionira. Na punktovima, pogotovo na beogradskom Sajmu, organizacija je besprijekorna. Jedina zamjerka je što se neki ljudi žale da dugo čekaju pozive dok druge zovu brzo", zaključuje Cvejić.
I za kraj, malo o brojkama. Epidemija je i u Srbiji u opadanju već mjesec dana iako je zaraženih nešto više nego kod nas. Brojke koje su u studenom i prosincu dostizale i do 8000 zaraženih dnevno sada su pale na oko 2000. Od početka epidemije u toj zemlji, 6. ožujka 2020. registrirano je više od 415 tisuća zaraženih, a službeno je prijavljeno 4.183 smrtna ishoda.
Britanski soj otkrili u siječnju
Krajem siječnja objavljeno je kako je u zemlju stigao britanski soj virusa. Zabilježen je manji skok broja novozaraženih, ali još nije jasno je li vezan uz novi soj ili masovna zimovanja na srbijanskim planinama. Kafići i restorani rade do 20 sati, kao i trgovački centri dok je trgovinama prehrane i ljekarnama dopušten rad do 21 sat. Vrtići rade normalno, a u školama su satovi skraćeni na 30 minuta. Učenici od prvog do četvrtog razreda u školi su svaki dan, a oni od petog do osmog podijeljeni su u dvije grupe od kojih je jedan dan u školi jedna, a drugi druga grupa.
Srednjoškolci nastavu iz škola prate također u dvije grupe, ali one se izmjenjuju svaka dva tjedna.
Iako situacija još uvijek nije dramatična, razmišlja se o zaoštravanju mjera. Medicinski dio Kriznog stožera, kako se doznaje u petak u Beogradu, razmišlja o privremenom potpunom zatvaranju ugostiteljskih objekata, uključujući i restorane u hotelima, jer se pokazalo da su zimovanja tisuća ljudi na Kopaoniku i Zlatiboru pridonijela skoku broja zaraženih, a ponovno su se počeli puniti i covid odjeli bolnica.
