Naime, ako antibiotici izgube svoju djelotvornost, neke od ključnih operacija poput operacije žuči, carskog reza, transplantacije zglobova ili pak kemoterapija mogli bi postati preopasni za pacijente, piše Independent.
Porast takozvanih superbakterija koje su imune na tretman antibioticima, kao i prijetnja koju predstavljaju za modernu medicinu, konačno su kao velik problem prepoznale 194 države na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku.
Najveća prijetnja budućnosti civilizacije
Glavni problem jest antimikrobna rezistencija, koju medicinski stručnjaci danas nazivaju 'najvećom prijetnjom po budućnost civilizacije'.
'Infekcije otporne na lijekove su već dugo na globalnoj agendi, no tek sad počinje pravi posao. Trebamo vlade, farmaceutske industrije, zdravstvene stručnjake i agrikulturalni sektor da slijede naše napore kako bismo spasili modernu medicinu', rekla je visoka savjetnica britanske vlade za zdravlje Dame Sally Davies.
Svaka država članica koja potpiše deklaraciju UN-a morat će razviti nadzorne i regulatorne sustave za upotrebu i prodaju antimikrobskih lijekova za ljude i životinje, ohrabrivati inovativne načine za razvoj novih antibiotika te educirati zdravstvene stručnjake da podižu svijest o sprječavanju infekcija otpornih na lijekove u javnosti.
Koliko je velik problem jasno pokazuje činjenica da se u 70-godišnjoj povijesti UN-a tek tri puta održao sastanak zbog problema u području medicine.
Infekcije bi mogle ubiti s lakoćom
Zdravstveni vođe diljem svijeta zabrinuti su zbog sve veće optornosti bakterija na lijekove. Antibiotici su najpoznatiji među takvim lijekovima, no tu su i antivirusni, antimalarijski i antigljivični lijekovi.
Otprilike 700.000 ljudi godišnje moglo bi umrijeti zbog infekcije poput tuberkuloze, HIV-a i malarije. Ako se nešto ne poduzme, infekcije otporne na lijekove mogle bi ubiti deset milijuna ljudi do 2050.
'Antimikrobijska otpornost je vjerojatno najveća prijetnja čovječanstvu - mogla bi poništiti napredak moderne medicine i ubiti milijune ljudi', rekao je ministar zdravlja Ujedinjenog Kraljevstva, Jeremy Hunt.
Velik je problem prečesta upotreba antibiotika, ali i pogrešna primjena.
Liječnici prepisuju antibiotike i onda kad ne treba
Naime, bakterije će lakše razviti otpornost ako se lijekovi ne koriste prema pravilima - ako nisu konzumirani kroz određeno razdoblje, ako se uzimaju zbog pogrešnog razloga ili ako su niske razine lijeka uobičajene u okolišu. Sve su to razlozi zbog kojih se bakterije prilagode i prežive.
Liječnici se češće nego ikad prije susreću sa situacijama u kojima su bespomoćni u borbi protiv infekcija koje su prije lako liječili antibioticima. Sve vrste mikroba, uključujući bakterije, viruse i gljivice uspijevaju odolijevati napadima lijekova dizajniranih da ih unište. Stručnjaci procjenjuju kako otprilike 700.000 ljudi godišnje umre zbog infekcija otpornih na lijekove, a očekuju da će taj broj rapidno rasti.
Nikad rizičnije operacije i tretmani
Direktor američkog centra za kontrolu bolesti i prevenciju Tom Frieden upozorio je na još jednu opasnu posljedicu - ovaj bi problem mogao utjecati na volju liječnika da izvode transplantacije, kemoterapije i ostale medicinske procedure koje bi pacijente mogle dovesti u rizik nekontroliranih infekcija. Moderna medicina je u opasnosti.
Pretjerano korištenje antibiotika također dovodi do rezistencije. Primjerice, antibiotici ne djeluju protiv virusnih bolesti poput gripe ili prehlade, no liječnici ih često prepisuju pacijentima koji traže nekakvu vrstu tretmana za probleme respiratornog sustava.
Zašto je tako malo novih antibiotika pitanje je koje muči mnoge, no i tu postoji odgovor. Naime, glavni razlog je činjenica da je proizvođačima lijekova teško zaraditi prodajom novih lijekova, stoga ne žele trošiti novac koji im je potreban kako bi ih razvili. Pacijenti ne moraju dugo biti na antibioticima, što znači da ne moraju kupovati velike količine lijeka. Liječnici su pak skloniji prepisati nove antibiotike samo onda kad oni stariji i jeftiniji više ne djeluju.
