Bivši papa Benedikt XVI. preminuo je u svojoj rezidenciji u Vatikanu, u dobi od 95 godina, gotovo desetljeće nakon što je odstupio s dužnosti zbog narušenog zdravlja.
Vodio je Katoličku crkvu manje od osam godina dok 2013. nije postao prvi papa koji je podnio ostavku nakon Grgura XII. 1415. godine.
Benedikt je svoje posljednje godine proveo u samostanu Mater Ecclesiae unutar zidina Vatikana.
Njegov nasljednik papa Franjo rekao je da ga je tamo često posjećivao.
Stanje se pogoršalo
Iako je bivši papa neko vrijeme bio bolestan, Sveta Stolica je priopćila da se njegovo stanje pogoršalo zbog starosti.
U srijedu je papa Franjo apelirao na svoju posljednju ovogodišnju audijenciju u Vatikanu da "mole posebnu molitvu za papu emeritusa Benedikta", za kojeg je rekao da je jako bolestan.
Problematično papinstvo
Rođen kao Joseph Ratzinger u Njemačkoj, Benedikt je imao 78 godina kada je 2005. postao jedan od najstarijih papa ikada izabranih.
Tijekom većeg dijela njegova papinstva, Katolička se crkva suočavala s optužbama, pravnim zahtjevima i službenim izvješćima o desetljećima zlostavljanja djece od strane svećenika.
Ranije ove godine bivši papa je priznao da su počinjene pogreške u rješavanju slučajeva zlostavljanja dok je bio nadbiskup Münchena između 1977. i 1982. godine.
Benedikt u Zagrebu 2011: Hrvatska pripada zajednici europskih naroda
Papa Benedikt XVI. početkom lipnja 2011. boravio je u dvodnevnom pastoralnom pohodu Hrvatskoj, pružio joj snažnu potporu ulasku u EU, družio se s mladima na Jelačićevu trgu i okupio gotovo pola milijuna ljudi na misi na hipodromu.
Papa je oba dana, 4. i 5. lipnja, proveo u Zagrebu.
Nakon sastanka s tadašnjim državnim čelnicima, Ivom Josipovićem i Jadrankom Kosor, u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) okupio je 'kremu' hrvatskog političkog, kulturnog, javnog i vjerskog života i govorio im o savjesti kao temelju slobodnog i pravednog društva na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini.
Naglasio je da Hrvatska svojom bogatom kulturnom i vjerskom baštinom može obogatiti Europu kojoj je povijesno i kulturalno oduvijek pripadala.
Hrvatska je u EU ušla dvije godine poslije, 1. srpnja 2013.
Prvi dan posjeta papa je završio molitvenim bdijenjem s mladima na Trgu bana Josipa Jelačića. Tada je s papom uz pjesmu i ples slavilo oko 50 tisuća mladih iz Hrvatske i susjednih država.
Drugi dan posjeta obilježila je misa na zagrebačkom Hipodromu uz sudjelovanje više od 400 tisuća vjernika.
Poruka roditeljima
Papa im je poručio da je u današnjem društvu više nego prije potrebna nazočnost uzornih kršćanskih obitelji koje je pozvao da se raduju očinstvu i majčinstvu, a roditelje da se obvežu svoju djecu učiti i moliti.
Poslijepodne je predvodio molitvu u zagrebačkoj katedrali, pomolio se na grobu blaženoga Alojzija Stepinca i Katoličku Crkvu u Hrvatskoj pozvao da bude moralna savjest društva.
Pohod pape Benedikta XVI. bio je četvrti pohod poglavara Katoličke Crkve Hrvatskoj. Njegov prethodnik Ivan Pavao II pohodio je Hrvatsku tri puta (1994., 1998., 2003.), a nasljednik Franjo još nije.
