EU kuje dosad neviđen plan koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo u Uniji već sljedeće godine, piše Politico. Bruxelles nastoji učvrstiti položaj Ukrajine u Europi i udaljiti je od Moskve, navode za taj medij dužnosnici i diplomati.

Kijev zagovara članstvo u EU 2027. kao dio mirovnog sporazuma s Kremljem, a ova ideja u ranoj fazi predstavljala bi dramatičnu promjenu načina na koji Unija prima nove članice.

Plan predviđa da Ukrajina dobije mjesto za stolom EU-a prije nego što provede reforme potrebne za puna članska prava. Europski dužnosnici i ukrajinska vlada kažu da je kandidatura Kijeva hitna.

Rusija će vjerojatno pokušati "zaustaviti naše kretanje prema EU“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u Kijevu u petak, odgovarajući na pitanje o važnosti formaliziranja datuma pristupanja 2027.

"Zato kažemo: navedite datum. Zašto konkretan datum? Zato što će taj datum potpisati Ukrajina, Europa, SAD i Rusija."

'Obrnuto proširenje'

Ideja EU-a odražava viziju Unije s više brzina, koju je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio više puta otkako je postao francuski predsjednik 2017.

Najnovija verzija neformalno je prozvana "obrnuto proširenje", jer zapravo uvodi zemlje u Uniju na početku procesa ispunjavanja kriterija za članstvo, a ne na njegovu kraju.

Foto: Lafargue Raphael/abaca/shutterstock Editorial/profimedia

Ideja je Kijevu privlačna jer bi, kažu dužnosnici UN-a, Kijevu dala prostora da dovrši reforme demokratskih institucija, pravosuđa i političkog sustava.

Prepreke su ipak značajne. Jedna od njih je mađarski premijer Viktor Orbán, koji se protivi članstvu Ukrajine.

On je tek jedan od pet koraka ili prepreka koje bi Ukrajina trebala premostiti na svome putu prema članstvu u EU-u:

Prvi korak: Pripremiti Ukrajinu

EU je "ubrzano“ započeo s ukrajinskom kandidaturom. To uključuje pružanje neformalnih smjernica Kijevu u pregovorima o "klasterima“ - pravnim koracima na putu prema članstvu.

Unija je Ukrajini već dala detalje o tri od šest pregovaračkih klastera. Na neformalnom sastanku ministara za europska pitanja u Cipru, koji se održava u ožujku, EU želi ukrajinskoj delegaciji predstaviti dodatne klastere kako bi se i na njima moglo započeti s radom.

"Unatoč najtežim okolnostima, usred trajne ruske agresije, Ukrajina ubrzava svoje reformske napore“, rekla je Marilena Raouna, zamjenica ciparskog ministra za Europu, zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a. Sastanak 3. ožujka imat će za cilj potvrditi tu potporu, dodala je.

Foto: Shutterstock

Kada je riječ o reformana, ipak "neće biti prečaca", rekao je jedan dužnosnik EU-a. Poruka je to koju su ponovila i dva visoka diplomata iz zamalja koje snažno podupiru Ukrajinu, kao i ostali dužnosnici EU-a s kojima je medij razgovarao o ovoj temi.

"Članstvo u EU donosi koristi samo ako prođete transformaciju kroz proces proširenja, to je prava supermoć članstva u EU-u“, rekao je jedan dužnosnik. "Europska komisija mora pomiriti dvije stvari: potrebu za brzim napretkom, ali i potrebu za reformama u Ukrajini."

Kijev, s druge strane, tvrdi da je spreman obaviti potreban posao.

"Tehnički ćemo biti spremni do 2027.", rekao je Zelenski u petak. "Govorite o kraju rata i istodobnim sigurnosnim jamstvima. A EU je na nas sigurnosno jamstvo.“

Drugi korak: Stvoriti 'light' verziju članstva u EU

Vlade EU članica ispitivale su predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen o naporima da se probije zastoj oko proširenja Unije na sastanku u Bruxellesu u petak.

Von der Leen je iznijela niz opcija i modela koje EU razmatra, među njima i ideju "obrnutog proširenja".

"To bi bila svojevrsna rekalibracija procesa: uđete u Uniju, a zatim postupno dobivate prava i obveze“, rekao je dužnosnik EU-a upoznat s raspravom. "Riječ je o preispitivanju načina na koji provodimo pristupanje, s obzirom na vrlo drukčiju situaciju u odnosu na vrijeme kada je Komisija postavila kriterije", dodao je. 

Cilj nije snižavanje ljestvice, već slanje snažne političke poruke zemljama čije je pristupanje zakočeno ratom ili protivljenjem prijestolnica poput Budimpešte - ne samo Ukrajini, nego i Moldaviji, Albaniji i drugima.

Foto: Wiktor Dabkowski/eyevine/profimedia

"Važno je poslati političku poruku", rekao je jedan EU diplomat. "Rat agresije traje već četiri godine. Ukrajincima je potrebna potpora. EU tu potporu mora pružiti, politički i psihološki."

Iako je Zelenski ranije rekao da Ukrajina neće prihvatiti drugorazredni status u EU-u, mogla bi biti otvorena za rješenje koje formalizira njezin put prema Uniji prije punopravnog članstva, rekao je dužnosnik upoznat s razmišljanjem Kijeva.

Jedan moldavski dužnosnik rekao je da ta zemlja "želi ući u Europsku uniju koja učinkovito funkcionira s više od 27 država članica te pozdravlja rasprave o unutarnjim reformama potrebnima za to". Istodobno, "puno članstvo s jednakim pravima i punim sudjelovanjem u donošenju odluka u EU-u mora ostati jasan i konačan cilj".

Ova ideja ima protivnike unutar EU-a

Albanski premijer Edi Rama prošlog je tjedna rekao za Politico da je kreativan pristup članstvu u EU-u "dobra ideja" i da bi njegova zemlja čak privremeno prihvatila da nema vlastitog povjerenika.

Ipak, nisu svi tako složni. Ova ideja unutar EU-a ima i protivnike.

"Načelno, ne možete raspravljati o dvjema kategorijama država članica“, rekao je EU dužnosnik. "To ne bi bilo pravedno ni prema Ukrajini ni prema europskom projektu. Poruka bi trebala biti ubrzanje reformi."

Njemačka se osobito protivi stvaranju više razina članstva. Boji se da bi zemlje koje uđu prije nego što su spremne mogle dobiti obećanja koja Bruxelles neće moći ispuniti. Berlin bi se moglo uvjertii, ako ostale teškašice EU-a poput Pariza, Rima i Varšave stanu iza inicijative.

Treći korak: Pričekati Orbánov odlazak

Svaka odluka o proširenju zahtijeva jednoglasnost. Izazov za ukrajinske izglede za članstvo je Orbán, najbliži Putinov saveznik u EU-u, koji se tome čvrsto protivi.

No, Komisija i EU prijestolnice gledaju prema mađarskim izborima u travnju i istodobno rade na načinima zaobilaženja Orbánova veta.

Orbán se suočava s tijesnom utrkom i zaostaje u anketama. U kampanji je instrumentalizirao temu članstva Ukrajine u EU-u pa je tako tijekom vikenda rekao da je "Ukrajina naš neprijatelj" zbog nastojanja da zabrani uvoz ruske energije te da "nikada" ne bi smjela ući u EU.

Foto: Jonathan Raa/nurphoto/shutterstock Editorial/profimedia

Nitko od europskih dužnosnika s kojima je Politico razgovarao ne vjeruje da će Orbán promijeniti stav prije izbora.

Antipatija mađarskog premijera prema Kijevu je "duboka", rekao je jedan visoki diplomat EU-a. "To je osobna stvar između Orbána i Zelenskog. Više od strateške ili taktičke igre."

Orbán i Zelenski više su puta javno napadali jedan drugoga. Zelenski je javno optužio Orbána da "čini vrlo opasne stvari“ blokirajući europski put Ukrajine, a Budimpeštu je nazvao "malom Moskvom".

Orbán je pak Ukrajinu nazvao "jednom od najkorumpiranijih zemalja na svijetu" i optužio Zelenskog za prijetnje mađarskom suverenitetu.

Nekoliko EU dužnosnika nada se da bi Orbánov suparnik Péter Magyar, konzervativni čelnik oporbene stranke Tisza, mogao promijeniti smjer zemlje ako Orbán izgubi izbore, budući da je prošle godine obećao referendum o tom pitanju.

Bude li Orbán ponovno izabran, slijedi četvrti korak.

Četvrti korak: 'Karta Trump'

Iako se Orbánovo protivljenje čini nepromjenjivim, europski čelnici vjeruju da postoji jedan čovjek koji bi mu mogao promijeniti mišljenje: Donald Trump.

Američki predsjednik, blizak Orbánov saveznik koji ga je podržao uoči izbora, nije skrivao želju da bude taj koji će pogurati Ukrajinu i Rusiju prema mirovnom sporazumu. Uz ulazak Ukrajine u EU do 2027. zapisan u nacrtu prijedloga od 20 točaka za okončanje rata, postoji nada da bi Trump mogao nazvati Budimpeštu kako bi se dogovor postigao.

Zelenski je na to aluditao u petak.

Foto: Profimedia

Prema mirovnom prijedlogu, SAD "preuzima obvezu biti jamac da nitko neće blokirati" elemente sporazuma, rekao je Zelenski. "Govorimo o tome hoće li Sjedinjene Američke Države politički surađivati s nekim europskim subjektima kako ne bi blokirali", dodao je. 

Trumpova administracija ranije je vršila pritisak na Orbána tijekom pregovora o paketima sankcija EU-a protiv Moskve, rekao je jedan diplomat EU-a.

Peti korak: Oduzeti Mađarskoj pravo glasa

Ako Trumpovo umijeće sklapanja dogovora ne uspije, EU može zaigrati na još jednu kartu: ponovno aktivirati članak 7. Ugovora o EU-u protiv Mađarske.

Članak 7., koji se primjenjuje kada se smatra da neka zemlja krši temeljne vrijednosti EU-a, najteža je politička sankcija koju Unija može nametnuti jer suspendira prava države članice, uključujući pravo odlučivanja o prijemu novih članica.

Foto: Nicolas Economou/nurphoto/shutterstock Editorial/profimedia

EU zasad nema namjeru pokrenuti taj postupak, jer bi to, smatra se, išlo na ruku Orbánu uoči travanjskih izbora.

Članice ispituju potporu za korištenje tog alata ako Orbán ponovno bude izabran i ako nastavi blokirati donošenje odluka u EU-u. Takav potez je "apsolutno moguć", potvrdio je jedan diplomat za Politico.

POGLEDAJTE VIDEO Mogu li pregovori Ukrajine, Rusije i SAD-a u Abu Dabiju zaustaviti rat?