Mačić u Sjedinjenim Američkim Državama uginuo je od bjesnoće, i to soja koji je karakterističan za rakune što je izazvalo paniku među lokalnim dužnosnicima, piše Washington post.
Crno-bijeli mačić imao je samo pet tjedana kada je stigao u dom Wahlovih koji su se odlučili brinuti za ovu lutalicu. Nazvali su ga Stanley, no samo dva dana kasnije prestao je jesti te je počeo dobivati napadaje. Supružnici su ga odveli veterinarki koja je navela više mogućih uzroka. Zadnja na popisu bila je bjesnoća za koju je rekla da je izuzetno rijetka kod domaćih životinja.
Mačić je uginuo sljedećeg dana, a rezultati analiza pokazali su da je Stanley doista imao bjesnoću. Dodatno genetsko sekvencioniranje pokazalo je nešto još iznenađujuće - mačić je bio zaražen sojem bjesnoće karakterističnim za rakune koji nikada nije otkriven zapadno od Apalačkog gorja.
Nije jasno kako je virus završio više od tisuću kilometara dalje od mjesta na kojem inače cirkulira.
"Moja prva reakcija je bila 'ovo mora da je neka greška'", istaknuo je Ryan Wallace koji vodi epidemiološki tim za bjesnoću u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Ovaj slučaj povukao je hitnu reakciju istraživača bolesti koji rade na otkrivanju podrijetla smrtonosne infekcije dok istovremenu nastoje osigurati da se ljudi ne razbole ili ne umru.
Kada bi se virus nekontrolirano širio među rakunima, mogao bi se proširiti iz Omahe u okolna područja. CDC procjenjuje da bi se širio u koncentričnim krugovima oko 39 kilometara godišnje te da bi u razdoblju od pet godina zahvatio nekoliko okolnih američkih saveznih država, izlažući oko 7 milijuna ljudi povećanom riziku.
Više od desetak biologa stručnih za divlje životinje stiglo je u Omahu sa cjepivima za bjesnoću i zamkama kako bi namamili, uhvatili i cijepili rakune u nadi za zaustave širenje ovog smrtonosnog virusa.Tretirali su tako preko 750 rakuna, 41 tvora, četiri divlje mačke i jednu crvenu lisicu na području skoro stotinu metara od mjesta gdje je mačić pronađen.
Zdravstveni radnici pronašli su deset ljudi koje je mačić Stanley ogrebao ili ugrizao kako bi primili četiri doze cjepiva protiv bjesnoće i jednu dozu ljudskog imunoglobulina protiv bjesnoće za neutralizaciju virusa. Među njima su bili supružnici Wahls, njihov prijatelj kao i radnici veterinarske službe.
"Nikada nismo imali ovako alarmantnu situaciju", poručio je koordinator nacionalnog programa za bjesnoću u američkom Ministarstvu poljoprivrede.
Službenici će tek početkom iduće godine znati jesu li uspješno zaustavili širenje virusa budući da njegova inkubacija traje od tjedan dana do čak tri mjeseca.
"Ako uspijemo testirati 500 životinja u idućih nekoliko mjeseci i sve se pokažu negativnima, onda je vjerojatno da nema širenja virusa među lokalnim divljim životinjama", istaknuo je Wallace. "Nećemo to sa sigurnošću znati do veljače", dodao je.
Za sada je nejasno kako se mačić zarazio. Jedna je pretpostavka da se virus širio područjem Omahe te da je Stanleya ugrizla divlja životinja i tako ga zarazila. Ipak, službenici smatraju da je vjerojatnije da je Stanleya ili trudnu mačku ugrizao rakun na jugoistoku SAD-a gdje je virus najsličniji genetskom otisku pronađenom na mačiću te da su oni nekako stigli do Omahe.
Inače, bjesnoću uzrokuje virus koji napada središnji živčani sustav kod sisavaca i gotovo uvijek je smrtonosan ako se ne liječi. Virus koji je ubio Stanleya lako se prenosi među rakunima, životinjama koje prolaze dvorištima, kante za smeće i polja na farmama gdje mogu doći u kontakt s ljudima.
POGLEDAJTE VIDEO: Đakovački vatrogasac zavukao se u uski procjep od 30-ak cm da spasi psa: 'Pokazalo se da je šaptač životinjama'