Danas započinje javno saslušanje pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) o genocidu protiv Izraela. Propalestinski aktivisti nadaju se da bi Međunarodni sud mogao zaustaviti razornu vojnu kampanju Izraela u Gazi, piše Al Jazeera.
Slučaj koji je podnijela Južnoafrička Republika predstavlja presedan kao prvi pred sudom koji se odnosi na opsadu Pojasa Gaze, gdje je od 7. listopada ubijeno više od 23.000 ljudi, a 10.000 njih su djeca.
Konvenciju UN-a iz 1948. o genocidu potpisao je Izrael i Južnoafrička Republika, zemlje potpisnice sporazuma imaju kolektivno pravo spriječiti i zaustaviti zločin.
Ubijanje velikog broja civila, masovno protjerivanje i raseljavanje Palestinaca, uništavanje domova, sve ljude koji su sudjelovali u tome treba kolektivno kazniti, sve točke predstavljaju genocid i pokazuju dokaz namjere, navodi Južnoafrička Republika.
Izrael negira ove optužbe i obećao je da će se braniti. Odvojeni slučaj se nastavlja pred Međunarodnim kaznenim sudom, drugim tijelom. Tamo gdje ICC sudi pojedincima u kaznenim predmetima, ICJ se usredotočuje na pravne sporove između država.
Prvi dio slučaja protiv Izraela započet će 11. siječnja 2024., fokusirajući se na poseban hitan zahtjev Južne Afrike kojim se od ICJ-a traži da hitno naredi izraelskoj vojsci iz Gaze DA zaustavi bombardiranje civila.
Prema pravilima ICJ-a, zemlje mogu zahtijevati uvođenje privremenih mjera prije samog početka slučaja ako jedna strana vjeruje da se kršenja koja su bila temelj njezine primjene i dalje nastavljaju, kao što je slučaj u Gazi.
Ako bude odobren, ICJ bi mogao izdati nalog za nekoliko tjedana. U slučaju Ukrajina protiv Rusije, ICJ je odgovorio na zahtjeve Kijeva za hitnim nalogom protiv invazije Moskve u manje od tri tjedna. Sud je 16. ožujka 2022. naredio Rusiji da “odmah obustavi vojne operacije”.
Ali to bi moglo biti nezgodno za sud u ovom slučaju, kaže profesor Michael Becker s Trinity Collegea u Dublinu, govoreći o posebnostima južnoafričkog slučaja.
“Slučaj Ukrajine je drugačiji jer su dvije strane također bile uključene u sukob. Hamas nije stranka u parnici i ICJ bi mogao oklijevati reći da bi Izrael trebao prestati sa svojim akcijama, kada ne može tražiti od Hamasa da učini isto,” rekao je, dodajući da bi sud mogao zatražiti od Tel Aviva da umjesto toga pokaže puno više suzdržanosti.
Za potpunu presudu suda, kojom se utvrđuje je li Izrael počinio genocid u Gazi, vjerojatno će trebati godine. Slučaj iz 2019. koji je Gambija pokrenula protiv Mjanmara zbog vojnog slamanja Rohingya izbjeglica još je u tijeku, na primjer, više od četiri godine nakon početka.
MOGUĆA PRESUDA
Presude Međunarodnog suda pravno su obvezujuće te se na njih ne može uložiti žalba. Teško je predvidjeti kako će suci glasovati te kakvu će kaznu dobiti Izrael. Ako se utvrdi da Izrael krši međunarodno pravo, Tel Aviv bi bio dužan učiniti kako ICJ odluči.
Ako Izrael ne prihvati odluke, Južna Afrika se može obratiti Vijeću sigurnosti UN-a radi provedbe. Ali ondje, SAD, Izraelov broj jedan, ima pravo veta kao stalni član. Washington bi mogao zaštititi Izrael od kazne, kao što je učinio više puta u ovom ratu. Od 1945. godine SAD je stavio veto na 34 od 36 nacrta rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a vezanih uz izraelsko-palestinski sukob.
"Ovo je jedan od razloga zašto je važno manje razmišljati o presudi koju je donio ICJ, a više o samom procesu", rekla je Mai El-Sadany, direktorica Washingtonskog instituta Tahrir za bliskoistočnu politiku.
Slučaj bi sam po sebi, rekla je, mogao biti korisniji u vršenju većeg međunarodnog pritiska na Izrael da zaustavi rat.
POGLEDAJTE VIDEO: Hamas i Hezbolah prijete odmazdom: 'Libanonci žive u neizvjesnosti. Pripremaju ih za najgore. Rat'
