U svijetu se troše rekordne svote na vojsku. Kako piše u novom izvještaju štokholmskog instituta SIPRI, glavni razlozi su inflacija, rat u Ukrajini i američka utrka u naoružavanju s Kinom, piše William Glucroft za Deutsche Welle.
Što više problema i sukoba, to više novca. To je ključni nalaz izvještaja Štokholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI) koji je objavljen u ponedjeljak (24. travnja).
U prošloj godini je zabilježen porast od 3,7 posto u izdacima za obranu, što je najveći godišnji skok otkako se prate ovi podaci.
Članice NATO-a sve više troše
„Bez obzira funkcioniraju li ekonomije bolje ili lošije od očekivanog, vojska dobiva više financijskih sredstava nego ranijih godina, zapravo više nego ikad ranije u povijesti“, kaže istraživač SIPRI-ja Nan Tian, jedan od autora izvještaja.
Ovoga puta to nije iznenađenje. Otkako su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu, veliki broj europskih zemalja je najavio rekordna ulaganja u vojsku.
Zapravo, članice NATO-a iz godine u godinu sve više troše, i to još od 2014. kada je Rusija anektirala Krim.
„Čini se da brojne europske zemlje sada pokušavaju ojačati sve aspekte obrane", dodaje Tian za DW. „Veći izdaci za vojsku su signal da se odvrati Rusija.“
Više je možda i manje
Ipak, iako je ukupna svota potrošena za vojske širom svijeta u prošloj godini prešla magičnih dva bilijuna eura, udio utrošenog novca na obranu u BDP-u je opao za 0,1 posto.
Brojne zemlje su u proteklih desetak godina počele trošiti znatno više za vojsku, recimo Kina (63% više), Indija (47%), Izrael (26%), no i tamo je udio ulaganja u vojsku u ukupnom BDP-u zapravo opao.
To znači da je ekonomski rast veći od rasta troškova vojske. Tome treba dodati da veliki dio povećanih troškova otpada na inflaciju.
Recimo, njemačka vlada je prošle godine najavila povijesni paket od dodatnih stotinu milijardi eura za vojsku. Ta svota nije uključena u izvještaj SIPRI jer još ništa praktički nije ni potrošeno.
Zbog inflacije i ekonomskog rasta, čak i s tom količinom novca bi Berlin mogao ostane ispod cilja NATO-a da (po) troši dva posto BDP-a na obranu, izračunao je nedavno Njemački institut za privredu.
Načelno, više novca ne znači da je na svijetu više tenkova, podmornica ili borbenih aviona. U troškove koje SIPRI prati spadaju i izdaci za plaće vojnika i civilnog osoblja, kao i za uniforme i slične potrepštine.
Amerikanci troše tri puta više od Kineza
Na vrhu liste su, kao i uvijek, Sjedinjene Američke Države. SAD je prošle godine izdvojio 877 milijardi dolara za vojsku – to je skoro 40 posto globalne potrošnje za obranu.
Gledano u odnosu prema ukupnoj ekonomiji SAD-a, to je ipak manji udio nego prije deset godina i pogotovo manji nego u doba Hladnog rata, kada je oko deset posto BDP trošeno na obranu. Pa ipak, kako kaže Nan Tian, ta ogromna ulaganja u vojsku omogućavaju SAD-a da demonstrira moć i „širi utjecaj po ostatku svijeta".
Na drugom mjestu je Kina s potrošenih 292 milijardi dolara. Bez obzira na to, mnogi američki analitičari upozoravaju da je Kina ozbiljan takmac u segmentu vojne sile, te da zato SAD mora još više trošiti.
