Trojici od četiri osobe koje su u Sloveniji prošli tjedan privedene zbog ozbiljnog ekološkog incidenta sud je odredio jednomjesečni pritvor, što je prvi takav slučaj jer su dosadašnji obično završavali blagim novčanim kaznama.
Kako navode slovenski mediji, to bi mogla biti pravosudna prekretnica u nastojanjima ekologa da se takvi slučajevi tretiraju kao "ekološki zločin".
Radi se o direktoru jednog ljubljanskog prijevozničkog poduzeća, jednom zaposlenom, vjerojatno vozaču, te osobi s područja Maribora koja im je služila kao "izvidnica" u operaciji odlaganja velike količine dehidriranog mulja iz komunalnih pročistača u prirodu.
Oni se sumnjiče da su s dva teretna vozila i devet vožnji na području Pivole kod Maribora u prirodu odložili ukupno 197 tona ekološki opasnog materijala koji je sadržavao teške metale poput bakra, cinka i olova, vođeni isključivo koristoljubljem, a pritvor im je određen zbog opasnosti ponavljanja "ekološkog zločina".
Problem aktualan već dvije godine
Kako prenose slovenski mediji, u zadnje je vrijeme na više lokacija u zemlji otkriveno više takvih crnih odlagališta s muljem iz komunalnih naprava za pročišćavanje, a problem tog otpada aktualan je već dvije godine, nakon što je Mađarska u koju se prije izvozio taj materijal obustavila njegovo primanje.
Trajno rješenje za takav otpad bila bi gradnja spalionica, čemu se međutim protive lokalne zajednice, gdje se računalo na moguće lokacije za takve uređaje.
Ekološka problematika bit će u Sloveniji među dominantnim temama i idućih tjedana, kao dio kampanje pred "referendum o vodama" koji se održava 11. srpnja.
Slijedi referendum
Na referendumu će se odlučivati o izmjenama zakona o vodama koji je u parlamentu "prošao" sa samo jednim glasom većine, a izazvao je protivljenje opozicije i ekoloških udruga.
Oporba tvrdi kako će izmjene omogućiti gradnju parkirališta i objekata uz obale rijeka, jezera i mora, te dodatno opteretiti osjetljive ekosustave, dok vladajući suprotno tome navode da je prihvaćeno rješenje dobro jer će koristiti lokalnim zajednicama i omogućiti bolje održavanje vodotokova i kanala.
Da bi se na referendumu poništile zakonske izmjene na njega bi trebalo izaći najmanje 40 posto registriranih birača, od kojih bi većina glasovala protiv u parlamentu već potvrđenog rješenja.
