Američki predsjednik Donald Trump u opsežnom intervjuu za Politico oštro je napao europske čelnike, nazivajući ih slabima i nesposobnima da se nose s migracijom i ratom u Ukrajini. Poručio je da Rusija stoji bolje od Ukrajine te da je spreman podržavati političare u Europi koji dijele njegovu viziju. Istodobno, u razgovoru je otvorio niz kontroverznih tema.

Žestoki napad na europsko političko vodstvo predstavlja predsjednikovu najžešću osudu zapadnih demokracija do sada, prijeteći odlučnim raskolom sa zemljama poput Francuske i Njemačke, koje već imaju duboko narušene odnose s Trumpovom administracijom.

"Mislim da su slabi", rekao je Trump o europskim političkim čelnicima. "Ali također mislim da žele biti toliko politički korektni. Mislim da ne znaju što činiti", dodao je. "Europa ne zna što učiniti."

Imenovan najutjecajnijom osobom

Otvorenu iskrenost o europskim pitanjima Trump je popratio nizom oštrih izjava o pitanjima bližima domu: rekao je da će podrška hitnom smanjenju kamatnih stopa biti glavni test pri izboru novog predsjednika Federalnih rezervi. Rekao je da bi mogao proširiti vojne operacije protiv droga na Meksiko i Kolumbiju. Konzervativne suce Vrhovnog suda, Samuela Alita i Clarencea Thomasa, obojicu u sedamdesetima, Trump je pozvao da ostanu na dužnosti.

Komentari američkog predsjednika o Europi dolaze u posebno krhkom trenutku pregovora o okončanju ruskog rata u Ukrajini, dok europski čelnici sve glasnije izražavaju strah da bi Trump mogao napustiti Ukrajinu i njezine kontinentalne saveznike pred ruskom agresijom. Trump u intervjuu nije ponudio nikakvu utjehu Europljanima i izjavio je da je Rusija očito u snažnijem položaju nego Ukrajina.

Inače, Politico je u utorak imenovao Trumpa najutjecajnijom osobom koja će oblikovati europsku politiku u nadolazećoj godini. Prethodnih godina to je priznanje dodijeljeno čelnicima poput ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, talijanske premijerke Giorgie Meloni i mađarskog premijera Viktora Orbána.

Kritike migrantske politike

Trumpov samouvjereni komentar o Europi oštro se suprotstavio nekim njegovim izjavama o domaćim pitanjima. Predsjednik i njegova stranka suočili su se s nizom izbornih neuspjeha i rastuće disfunkcije u Kongresu ove jeseni dok se birači bune zbog visokih troškova života. Trump se mučio oblikovati poruku koja bi odgovarala toj novoj realnosti: u intervjuu je ocijenio gospodarsku izvedbu kao "A-plus-plus-plus-plus-plus", inzistirao da su cijene sveukupno u padu i odbio izložiti konkretno rješenje za nadolazeće skokove u premijama zdravstvenog osiguranja.

I dok turbulencije kod kuće rastu, Trump ostaje jedinstvena figura u međunarodnoj politici.

Posljednjih dana europske prijestolnice s nelagodom su reagirale na objavu Trumpove nove Strategije nacionalne sigurnosti, provokativnog manifesta koji postavlja Trumpovu administraciju u opoziciju mainstream europskom političkom establišmentu i obećava "kultivirati otpor" europskom status quo-u u pitanjima imigracije i drugih politički osjetljivih tema.

Trump je u intervjuu dodatno naglasio takav pogled na svijet, opisujući gradove poput Londona i Pariza kao opterećene migracijom s Bliskog istoka i Afrike. Bez promjene politike na granicama, rekao je, neke europske države "više neće biti održive zemlje".

Koristeći izrazito oštar ton, Trump je izdvojio londonskog lijevo orijentiranog gradonačelnika Sadiqa Khana, sina pakistanskih imigranata i prvog muslimanskog gradonačelnika grada, nazvavši ga "katastrofom" te okrivio imigraciju za njegov izbor: "On biva izabran jer je toliko ljudi došlo. Oni sada glasaju za njega."

Predsjednik Europskog vijeća António Costa u ponedjeljak je ukorio Trumpovu administraciju zbog dokumenta o nacionalnoj sigurnosti i pozvao Bijelu kuću da poštuje europski suverenitet i pravo na samoupravljanje.

"Saveznici ne prijete miješanjem u demokratski život ili unutarnje političke izbore tih saveznika. Oni ih poštuju", rekao je Costa.

U razgovoru za Politico Trump je zanemario te granice. Rekao je da će nastaviti podržavati omiljene kandidate na europskim izborima, čak i uz rizik da uvrijedi lokalnu osjetljivost.

"Podržao sam ljude koje mnogi Europljani ne vole. Podržao sam Viktora Orbána", rekao je dodajući da ga cijeni zbog njegove politike kontrole granica.

Pozvao Zelenskog da održi izbore

No, čini se kako u središtu Trumpove pozornosti nije izborna politika, već rat Rusije i Ukrajine. U ponedjeljak je rekao da je ponudio novi nacrt mirovnog plana koji se svidio nekim ukrajinskim dužnosnicima, ali da ga ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još nije pregledao. "Bilo bi lijepo da ga pročita“, rekao je Trump.

Zelenski se u ponedjeljak sastao s čelnicima Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva te nastavio izražavati protivljenje ustupanju ukrajinskog teritorija Rusiji kao dijelu mirovnog sporazuma.

Trump je rekao da ima malo povjerenja u ulogu europskih čelnika u nastojanjima da okončaju rat: "Oni razgovaraju, ali ne postižu ništa, a rat se samo nastavlja i nastavlja."

Trump je obnovio svoj poziv Zelenskom da Ukrajina održi nove izbore.

"Nisu imali izbore jako dugo", rekao je Trump. "Znate, govore o demokraciji, ali dođe do točke kada to više nije demokracija."

Planovi u Latinskoj Americi

I dok tvrdi da u inozemstvu vodi mirovnu agendu, Trump je rekao da bi mogao dodatno proširiti vojne akcije koje je njegova administracija poduzela u Latinskoj Americi protiv ciljeva za koje tvrdi da su povezani s trgovinom drogom. Trump je rasporedio masivnu vojnu silu u Karibe kako bi napao navodne krijumčare droge i vršio pritisak na autoritarni režim u Venezueli.

U intervjuu, Trump je opetovano odbijao isključiti mogućnost slanja američkih trupa u Venezuelu kao dio nastojanja da se sruši Nicolás Maduro, kojeg Trump okrivljuje za izvoz droge i opasnih ljudi u Sjedinjene Države. Neki čelnici američke desnice upozorili su Trumpa da bi kopnena invazija na Venezuelu bila crvena linija za konzervativce koji su glasovali za njega dijelom kako bi okončao strane ratove.

"Ne želim ništa potvrditi niti isključiti. Ne razgovaram o tome", rekao je Trump o raspoređivanju kopnenih snaga, dodavši: "Ne želim s vama razgovarati o vojnoj strategiji."

Ali rekao je da bi razmotrio upotrebu sile protiv ciljeva u drugim zemljama gdje je trgovina drogom vrlo aktivna, uključujući Meksiko i Kolumbiju.

"Naravno da bih", rekao je.

Trump je jedva branio neke od svojih najkontroverznijih postupaka u Latinskoj Americi, uključujući nedavno pomilovanje bivšeg honduraškog predsjednika Juana Orlanda Herrnándeza, koji je služio višedesetljetnu kaznu u američkom zatvoru nakon što je osuđen u velikoj zavjeri s trgovinom drogom. Trump je rekao da je znao "vrlo malo" o Herrnándezu osim da su mu "vrlo dobri ljudi" rekli da je bivši honduraški predsjednik nepravedno meta političkih protivnika.

"Zamolili su me da to učinim i rekao sam, učinit ću", priznao je Trump, ne navodeći tko je tražio pomilovanje za Herrnándeza.

O carinama i inflaciji

Upitan da ocijeni gospodarstvo pod svojim vodstvom, Trump ga je ocijenio kao ogroman uspjeh: "A-plus-plus-plus-plus-plus". U mjeri u kojoj su birači frustrirani cijenama, Trump je rekao da je za to kriva Bidenova administracija: "Naslijedio sam nered. Naslijedio sam potpuni nered."

Predsjednik se suočava s teškim političkim okruženjem zbog borbi birača s troškovima života; oko polovice birača ukupno i gotovo 4 od 10 ljudi koji su glasovali za Trumpa 2024. rekli su u nedavnoj anketi koju je Politico proveo da su troškovi života najgori u njihovo vrijeme.

Trump je rekao da bi mogao napraviti dodatne promjene u politici carina kako bi pomogao smanjiti cijenu nekih proizvoda, kao što je već učinio, ali je inzistirao da ukupno trend cijena ide u pravom smjeru.

"Sve cijene padaju", rekao je Trump, dodavši: "Sve pada."

Ipak, prema Indeksu potrošačkih cijena, podaci pokazuju da su cijene porasle 3 posto tijekom 12 mjeseci.

Trumpove političke muke bacaju sjenu na njegovu nadolazeću odluku o nominaciji za predsjednika Federalnih rezervi, položaj koji će oblikovati gospodarsko okruženje ostatka Trumpova mandata. Upitan smatra li podršku za drastično smanjenje kamatnih stopa testom lojalnosti za svog kandidata, Trump je odgovorio brzim "da".

Najneposrednija prijetnja troškovima života za mnoge Amerikance je istjecanje proširenih subvencija za zdravstveno osiguranje za Obamacare planove, koje su uveli demokrati pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom i koje istječu krajem godine. Očekuje se da će premije zdravstvenog osiguranja porasti 2026., a medicinske udruge već bilježe izrazit porast zahtjeva za pomoć čak i prije nego što subvencije isteknu.

'Nemojte dramatizirati'

Trump je uglavnom izostao iz pregovora o zdravstvenoj politici u Washingtonu, dok su demokrati i neki republikanci koji podupiru kompromis o subvencijama naišli na zid protivljenja desnice. Postizanje dogovora — i osiguranje dovoljno republikanske podrške za njegovo donošenje — vjerojatno bi zahtijevalo izravnu intervenciju predsjednika.

Upitan bi li podržao privremeno produljenje Obamacare subvencija dok razrađuje široki plan s zakonodavcima, Trump nije bio odlučan.

"Ne znam. Morat ću vidjeti", rekao je, prešavši na napad na demokratske zakonodavce da su previše velikodušni prema osiguravajućim kućama u Zakonu o pristupačnoj skrbi.

Neizvjesnost okružuje namjere administracije u vezi zdravstvene politike. Krajem studenog Bijela kuća planirala je objaviti prijedlog za privremeno produljenje Obamacare subvencija, ali je odgodila najavu. Trump je godinama povremeno obećavao predstaviti sveobuhvatan plan za zamjenu Obamacare-a, ali to nikada nije učinio. To se nije promijenilo ni u ovom intervjuu.

"Želim ljudima dati bolje zdravstveno osiguranje za manje novca", rekao je Trump. "Ljudi će dobiti novac i kupit će zdravstveno osiguranje koje žele."

Podsjetivši ga da Amerikanci upravo kupuju blagdanske darove i sastavljaju kućne proračune za 2026. dok vlada neizvjesnost oko premija, Trump je uzvratio: "Nemojte dramatizirati. Nemojte dramatizirati."

Vrhovni sud

Veliki dijelovi Trumpove domaće agende trenutno se nalaze pred Vrhovnim sudom, s općenito naklonjenom konzervativnom većinom 6-3, koja je ipak odbacila neke od najodvažnijih verzija izvršne vlasti koje je Trump pokušao provoditi.

Trump je razgovarao s Politicom nekoliko dana nakon što je Vrhovni sud pristao saslušati argumente o ustavnosti prava na državljanstvo po rođenju, automatskog dodjeljivanja državljanstva ljudima rođenima u Sjedinjenim Državama. Trump pokušava ukinuti to pravo i rekao je da bi bilo "pogubno" kada bi ga sud blokirao.

Ako sud presudi u njegovu korist, Trump je rekao da još nije razmotrio bi li pokušao oduzeti državljanstvo ljudima koji su ga dobili rođenjem prema važećem zakonu.

Trump se razišao s nekim članovima svoje stranke koji su se nadali da bi dvojica najstarijih konzervativaca na sudu, Clarence Thomas i Samuel Alito, mogli razmotriti odlazak u mirovinu prije izbora na sredini mandata, kako bi Trump mogao imenovati još jednog konzervativca dok republikanci još uvijek drže većinu u Senatu.

Predsjednik je rekao da bi radije da Alito (75), i Thomas (77), najpouzdaniji konzervativni suci na sudu, ostanu na svojim mjestima: "Nadam se da ostaju", rekao je, "jer mislim da su fantastični."

POGLEDAJTE VIDEO Ukrajinac u Direktu o Donaldu Trumpu: 'On je veličanstveno ništa'