S jedne strane stručnjaci za vanjsku politiku koji upozoravaju na opasnost američkog napada na Iran, s druge Bijela kuća u kojoj vlada uvjerenje da predsjednik Donald Trump može upravljati posljedicama udara.

Washingtonski vanjskopolitički establišment upozorava predsjednika - čin krši norme. On ignorira savjete, a posljedica nema.

Trump je 2018. prekinuo s američkom politikom preseljenja američkog veleposlanstva u Izraelu u Jeruzalem. Američki birokratski stručnjaci predvidjeli su da će taj potez izazvati široko rasprostranjene prosvjede i nasilje nad američkim osobljem. Osnovane su radne skupine i planovi evakuacije za 'sudnji dan' koji nikada nije došao.

Lako je shvatiti Trumpa

Nešto slično gledali smo prošlog lipnja, kada se Trump pridružio izraelskim udarima na iranski nuklearni program. Analitičari su upozorili da će odluka izazvati širi rat i ubrzati iranski nuklearni proboj. Ništa.

Američka administracija u siječnju je svrgnula venezuelskog predsjednika Nicolása Madura. Stručnjaci su inzistirali da će Venezuela, pa čak i regija, uroniti u kaos. Ništa od toga se nije dogodilo.

Lako je shvatiti zašto bi Trump vjerovao da su upozorenja o još jednom napadu na Iran pretjerana i da može ponoviti svoju formulu odlučne akcije i čistog odlaska.

ZVECKA MOĆNO ORUŽJE /

Gomilaju se ratni brodovi kraj obala Irana: 'Trump je spreman upotrijebiti smrtonosnu silu'

Ovoga puta je drugačije

Ali, ovoga puta je drugačije, upozorava u svom tekstu za Foreign Affairs Nate Swanson, koji je proveo 18 godina u Iranu kao direktor Projekta iranske strategije u vrijeme Joea Bidena i bio član Trumpovog pregovaračkog tima u proljeće i ljeto 2025. 

Foto: Profimedia

"Trump u osnovi ne uspijeva shvatiti da iranska slabost neće dovesti zemlju do kapitulacije za pregovaračkim stolom. Naprotiv, sadašnja iranska krhkost samo sužava prostor za smislene kompromise. Trump također ne razumije da se Iran suočava s potpuno drugačijim uvjetima nego u lipnju 2025., kada je odlučio deeskalirati. Islamska Republika sada vjeruje da Izrael i Sjedinjene Države namjeravaju više puta napasti njezin program balističkih raketa - temelj iranske samoobrane - i da mora biti agresivnija kako bi spriječila vrstu trajnog napada koji bi je mogao potpuno srušiti", objašnjava Swanson.

Ističe i da samo Trumpovo ponašanje povećava rizik od eskalacije - njegova sve veća želja da ga se smatra povijesnim mirotvorcem dovela je do nepotrebno binarnog izbora: natjerati Teheran da sklopi veliki novi nuklearni sporazum ili da upotrijebi značajnu vojnu silu. A nejasnoća njegovih motiva čini ovo žarište mnogo opasnijim.

Swanson smatra da je Trump zainteresiran, bez određenog redoslijeda, za demonstraciju snage američke vojske, jačanje svoje pregovaračke pozicije, pokazivanje da je ozbiljan kada se u siječanjskoj objavi na Truth Socialu zavjetovao da će zaštititi iranske prosvjednike i razlikovanje svog pristupa od pristupa predsjednika Baracka Obame.

"Ova mješavina ciljeva u suprotnosti je s fokusom koji je usmjerio na svoje prethodne uspješne operacije i učinit će ga manje spremnim ako udar ne donese očekivanu, brzu kapitulaciju. Sve u svemu, današnji uvjeti znače da bi napad Sjedinjenih Država na Iran mogao rezultirati neočekivano smrtonosnom odmazdom - i mnogo duljim i potencijalno štetnim sukobom za Washington", navodi Swanson.

ZABRINUT JE /

Dramatično upozorenje glavnog američkog generala Trumpu: 'Postoje značajni rizici'

Pad u vlastitu klopku

Ima li Trump, strateški gledano, neki veliki razlog da napadne Iran?

Baš i ne. Teheran jest prijetnja bliskoistočnim interesima Washingtona, ali ne predstavlja neposrednu prijetnju SAD-u.

Nakon ogromnih prosvjeda Iranaca i njihovog kasnijeg brutalnog masakra, kontinuirani ekonomski i diplomatski pritisak dodatno bi oslabio režim bez rizika otvorenog sukoba. Ali Trump je rijetko zadovoljan tihim pobjedama pa postavlja zahtjev: Ili će iranska vlada pristati na veliki nuklearni sporazum u kojem će se odreći svih nuklearnih obogaćivanja i svog raketnog programa, ili će Washington napasti.

Pokretanje ograničenog vojnog udara na Iran odgovara dosadašnjoj Trumpovoj strategiji i priuštilo bi mu spektakl.  Ali iranski čelnici nisu skloni ponuditi veliku, simboličnu pobjedu.

"Općenito, iranski pregovarači vole se usredotočiti na specifičnosti i uske, uzajamne ustupke. Biden je to razumio i kao član njegovog pregovaračkog tima za Iran, proveo sam bezbroj sati razmišljajući o tome kako kategorizirati sankcije vezane uz nuklearno oružje", govori Swanson.

Na prošlotjedni krug pregovora sa Sjedinjenim Državama u Ženevi, Iran je stigao s ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem, njegovim punim timom službenih savjetnika i timom tehničkih stručnjaka kako bi razradili detaljne detalje poput načina na koji će Iran izvoziti svoje zalihe uranija i koje će američke izvršne naredbe biti poništene. Trump je, nasuprot tome, poslao samo dvije osobe: svog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa i svog zeta Jareda Kushnera.

CURI ROK ZA DOGOVOR /

Gomila se vojna mašinerija, pritisak je sve veći. Prijeti li novi rat? 'Loš je osjećaj'

Trumpa, upozorava Swanson, ne zanimaju tehničke detalji niti shvaća njihovu posebnu važnost za Iran.

"Iran neće popustiti velikim zahtjevima samo zbog bombardiranja. I posljedično, iranski režim neće potpisati aranžmane koji, po njegovom mišljenju, temeljno potkopavaju njegovu održivost, posebno bez istodobnih jamstava. Inzistiranje da Iran demontira svoj raketni program, na primjer, gotovo je sigurno neuspješno - režim vjeruje da raketni program podupire njegov stisak na vlasti. Trump ne uspijeva shvatiti da bez obzira koliko je Iran slab ili koliko sile Sjedinjene Države rasporede, vrhovni vođa Ali Hamnei nikada neće dragovoljno pregovarati o kraju Islamske Republike. Radije će umrijeti kao mučenik", ističe Swanson.

Foto: Profimedia

Nema nazad

Prije šest tjedana, sama činjenica da je Trump odgodio svoje obećanje o odmazdi u ime iranskih prosvjednika i ponudio pregovore stvorila je ogromnu priliku za Teheran. Ali Iran je tu priliku prokockao kada je odbio prvi prijedlog Trumpove administracije - regionalni samit u Istanbulu između ministara vanjskih poslova.

Iran se, smatra Swanson, tada jednostavno nije mogao natjerati da Trumpu dopusti da spasi obraz i postigne simboličnu pobjedu.

"Zapravo, Hamnei je jednako opsjednut prividom kao i Trump i sve više ugađa svojim najtvrđim pristašama. Onemogućio je svom pregovaračkom timu da ponudi čak i manje kompromise, a kamoli one vrste velikih ustupaka koje Trump traži", primjećuje Swanson.

Iran zna da ne može dobiti otvoreni rat sa SAD-om ili Izraelom. Ali opasnost leži u tome što se Iran sada suočava s drugačijom situacijom nego u lipnju 2025. Ima neutraliziranu proksi miliciju koju je godinama koristio za odvraćanje Izraela i teroriziranje Bliskog istoka. Nuklearni program je u ruševinama, a zračna obrana u dronjcima: lipanjski napadi uništili su većinu lokacija s projektilima zemlja-zrak. 

Foto: Shutterstock

Sve ovo prijeti samom postojanju Islamske Republike. Nuklearni program preostao je jedino sredstvo Irana da prijeti Izraelu.

Dvosmislenost Trumpovih trenutnih namjera također utječe na Iran. Trump ne prijeti napadom na Iran zbog bilo kakve neposredne prijetnje ili kao odgovor na bilo kakav čin iranske agresije. Njegovi motivi su raznoliki i nejasni.

Iz iranske perspektive, sve djeluje kao da i Izrael i SAD mogu udariti na zemlju bez ikakve izravne provokacije i da to služi domaćim političkim potrebama.

"Kao rezultat toga, iranski dužnosnici smatraju da moraju Trumpu razbiti nos ili će trajno biti u opasnosti", slikovito dočarava Swanson.

U govoru prošlog tjedna, Hamnei je zaprijetio da će potopiti američki nosač zrakoplova i zatvoriti Hormuški tjesnac. Vjerojatno neće učiniti ništa od toga, ali mogao bi Amerikancima nanijeti žrtve. SAD ima oko 40.000 vojnika raspoređenih u 13 regionalnih baza, ne uključujući značajnu pomorsku i zračnu snagu koju je nedavno rasporedio na Bliskom istoku.

Iranski veleposlanik pri UN-u u veljači je upozorio da će, ako zemlja bude napadnuta, sve obližnje "baze, objekti i sredstva neprijateljske sile... predstavljati legitimne ciljeve".

Iako oslabljeni, Iranovi saveznici - iračke i Huti milicije - i dalje imaju sposobnost doprinijeti bilo kakvom iranskom odgovoru. Trump teško da bi mogao svom biračkom tijelu i Kongresu opravdati bilo koju američku smrt u sukobu koji je sam stvorio.

"Ako se sukob sa Sjedinjenim Državama produbi, Iran bi mogao ozbiljno razmotriti izravno ciljanje energetske infrastrukture zaljevskih arapskih država. Tijekom Trumpove posljednje kampanje 'maksimalnog pritiska' 2019., Iran je izravno napao saudijsko postrojenje za preradu nafte Abqaiq, najveće na svijetu", podsjeća Swanson.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Iran možda jest slab, ali ima načina kako nanijeti štetu SAD-u, a sada za to ima i više razloga.

Trump će trebati 'odlučan i jeftin kraj ove sage' ako želi održati na životu strategiju koja ga je do sada dobro služila, smatra Swanson.

"Može se činiti nevjerojatnim da bi Trump, koji je svojim pristašama obećao kraj 'vječnih ratova', uklonio iranske vođe ili poslao kopnene trupe za promjenu režima u Iranu. Pa ipak, stigao je tako daleko. Moguće je da će biti gurnut naprijed, bez obzira na cijenu", zaključuje Swanson.

POGLEDAJTE VIDEO  Hrvatska porezna savjetnica objasnila kako Trumpove carine utječu na hrvatske tvrtke: 'Neki su došli do ruba'