Očajnički napori da se spriječi pad vlade Marija Draghija u Italiji samo su posljednja politička oluja u Europi povezana s Putinovim testovima moći izdržljivosti Zapada. Draghijev ministar vanjskih poslova, Luigi di Maio, sugerirao je da će Putin biti taj koji slavi pad još jedne zapadne vlade, ako Draghi ne preživi glasanje o povjerenju u parlamentu u srijedu, piše Guardian.
A Putinovo zadovoljstvo moglo bi se primijeniti na veći dio Europe - vlade su pod sve većim pritiscima zbog percipiranih domaćih troškova rata u Ukrajini. Rastući narodni bunt protiv zapadnih sankcija Rusiji svakako se dobro uklapa u središnji narativ Vladimira Putina, da su vrijeme i ekonomija na njegovoj strani, budući da sankcije više štete europskim potrošačima nego ruskim.
Putin smatra da su skokovite cijene goriva najsmrtonosniji od svih makroekonomskih šokova za političare jer potiču inflaciju dok usporavaju gospodarski rast. Josep Borrell, glasnogovornik EU-a za vanjske poslove, ljutito se požalio da se rast cijena pripisuje sankcijama EU-a bez ikakvih dokaza. Borrell je o kritičarima EU sankcija rekao: "Zar nemaju oči? Ne gledaju li grafikone? Ne uzimaju li u obzir brojke ili činjenice?"
Prozapadne vlade gube podršku uslijed inflacije
U Francuskoj je Emmanuel Macron oslabljen, ako ne i prigušen gubitkom svoje parlamentarne većine u korist stranaka koje su više prirodno simpatizirale Putina.
U Španjolskoj su socijalisti, pred izborima iduće godine, upravo izgubili svoju bazu moći u Andaluziji, najmnogoljudnijoj regiji. Narodna stranka desnog centra postigla je novi rekord od 36,3 posto u posljednjoj anketi GAD3, što je njezin najbolji rezultat od travnja 2017. godine. Ako se ponovi na izborima, to bi bio njezin najbolji rezultat od 2011.
U Estoniji, oštro anti-Putinova premijerka, Kaja Kallas, jedva je preživjela prošli tjedan nakon što je njena prethodna koalicijska vlada pala u sporu povezanom sa stopom inflacije u zemlji od 19 posto, najvišom u 19-članoj eurozoni. Cijene električne energije u Estoniji rekordno su visoke, u prosjeku 300 eura po megavatsatu prošli tjedan. Kallas je vješto rekonstruirala svoju vladu, ali uz određenu cijenu za estonski proračun i svoj kredibilitet. Ako se gospodarstvo ne popravi do parlamentarnih izbora sljedećeg ožujka, mogla bi biti u nevolji.
U Varšavi, PiS se brine zbog izbornog poraza sljedeće jeseni, čak i ako oporba ostane podržavati Ukrajinu.
U Bugarskoj je pala prozapadna vlada.
I, na kraju, Volodimir Zelenskij je spektakularno iznevjeren samoprouzročenom političkom smrću Borisa Johnsona u Britaniji.
'Hitac u pluća europske ekonomije'
Političar koji je u posljednje vrijeme najbolje prošao na glasačkim izborima vjerojatno je Viktor Orban, Putinov najveći saveznik u Europi. Orban je kazao kako je isprva smatrao da su europski političari samo "pucali sami sebi u nogu", ali kako je sada jasno da je to bio hitac "u pluća europske ekonomije koja se bori za zrak".
Situacija će se uskoro možda dodatno pogoršati. U srijedu će, osim pitanja Draghijeva opstanka za Italiju, EU morati odlučiti može li se dogovoriti o mehanizmu solidarnosti ako ove zime nestane ruskih zaliha plina.
Putinove namjere na tom planu postat će jasne u četvrtak kada će ruski monopolski opskrbljivač plinom Gazprom odlučiti hoće li nastaviti opskrbu Europi nakon godišnje planirane pauze za održavanje plinovoda Sjeverni tok 1. Gazprom je u privatnom pismu kupcima plina već rekao da ne može jamčiti opskrbu plinom i proglasio višu silu.
Njemačka: Cijene plina mogle bi se utrostručiti
Njemački političari ne prikrivaju razmjere prijetnje od biračkog tijela, kao ni dio napora koji se ulaže kako bi birači shvatili da je Putin kriv. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck opisao je Putinovu taktiku kao napad na Njemačku koji može izazvati katastrofu.
Klaus Müller, njemački energetski regulator, rekao je da bi se cijene plina za potrošače mogle utrostručiti do 2023. Rekao je da je "apsolutno realno" da će kupci koji trenutno plaćaju 1500 eura godišnje za plin morati platiti 4500 eura ili više u budućnosti. Thomas Matussek, bivši njemački veleposlanik u Londonu, rekao je u ponedjeljak za BBC: "Ako dođe do pritiska, vjerojatno ulazimo u najveću gospodarsku krizu koju je Njemačka doživjela od kraja Drugog svjetskog rata."
Unatoč trenutnom toplinskom valu, Matussek je bio u pravu kada je rekao da zima već dolazi, a kritično pitanje bit će razina europskih rezervi plina za tu zimu. Putinov će optimalni učinak doći ako Njemačku, koja još uvijek ovisi o Rusiji za trećinu svog plina, drži na najkraćoj uzici. Za razliku od prethodnog rutinskog održavanja, Gazprom ovoga puta nije povećao opskrbu plinom kroz ukrajinske plinovode, tako da je izvoz ruskog plina u Europu trenutno oko četvrtine uobičajenog. Možda prijeti titanska borba između Njemačke i Rusije.
Test živaca i za Rusiju i za EU
Nasuprot tome, neke zemlje su bolje zaštićene. Italija je, primjerice, napunila daleko više od 65% svojih kapaciteta za skladištenje plina i na putu je da postigne svoj cilj da u listopadu dosegne razine skladištenja od 90%, izjavio je za vikend Roberto Cingolani, ministar ekološke tranzicije.
Rusija je zaustavila opskrbu plinom Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj i Nizozemskoj, a ograničila je opskrbu još osam zemalja. Španjolski Enagas rekao je da se Španjolci ne moraju bojati ruskog prekida jer mogu pristupiti plinu s drugih mjesta.
Tu leži rizik za Rusiju - može propasti u pokušaju da uruši EU-ovu odluku za ovu zimu, isključivanjem energije u što je moguće više europskih zemalja. Putin će imati samo jedan pokušaj za to. Ako ne uspije, a ako europske rezerve budu dovoljno velike da prežive do sljedećeg ljeta, Zapad će biti na rubu oslobađanja od ovisnosti o ruskom plinu. Putin će zauvijek dignuti u zrak glavni ruski izvor prihoda i najveće izvozno tržište plina.
Fiona Hill, bivša pomoćnica američkog državnog tajnika, tvrdi da u tome postoje izborni rizici za Moskvu, posebno 2024. kada Putin želi produžiti svoj mandat. Ona kaže da Putin "želi okončati ovaj sukob. Želi izgledati legitimno. Želi da mi budemo ti koji osjećaju da nemamo vremena – kad i njemu sat otkucava."
