Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je da su 51 kineski zrakoplov i šest kineskih brodova otkriveni kako djeluju oko Tajvana u četvrtak dok je Peking nastavio vojne aktivnosti u blizini otoka. Kako javlja Daily Mail, 25 zrakoplova prešlo je središnju liniju Tajvanskog tjesnaca - neslužbenu barijeru između dviju strana - ili su uletjeli u zonu protuzračne obrane Tajvana. Događaj je uslijedio nakon što je američka vlada rekla da će održati trgovinske pregovore s Tajvanom u znak potpore otočnoj demokraciji. To je Peking, koji Tajvan smatra svojim teritorijem, navelo da upozori da će poduzeti mjere kako bi "očuvao svoj suverenitet."
Američko-tajvanski pregovori trebali bi obuhvatiti poljoprivredu, rad, okoliš, digitalnu tehnologiju, status državnih poduzeća i "netržišne politike", a prema informacijama koje je dao američki trgovinski predstavnik, pregovori će se voditi pod pokroviteljstvom neslužbenog veleposlanstva Washingtona, Američkog instituta u Tajvanu. Druga skupina američkih zastupnika predvođena senatorom Edom Markeyjem, demokratom iz Massachusettsa, stigla je u nedjelju na Tajvan i sastala se s tajvanskom predsjednicom Tsai zbog čega je Peking najavio drugi krug vojnih vježbi.
Tajvan, otok s 23,6 milijuna ljudi, pokrenuo je vlastite vojne vježbe kao odgovor na kineske prijetnje. Tako su vježbe, održane u četvrtak u zračnoj bazi Hualien na istočnoj obali, simulirale odgovor na kineski raketni napad. Vojno osoblje vježbalo je s protuzračnim projektilima Sky Bow 3 tajvanske proizvodnje i protuzračnim topovima od 35 mm, ali ih nije ispalilo. "Nismo paničarili kad je Kina pokrenula vojne vježbe", rekao je bojnik zračnih snaga Chen Teh-huan. "Naša uobičajena obuka je dežurstvo 24 sata na dan kako bismo se pripremili za lansiranje projektila. Bili smo spremni", rekao je Chen.
Negodovanje Kine
Vlada kineskog predsjednika Xija Jinpinga kritizirala je planirane razgovore kao kršenje svog stava da Tajvan nema pravo na vanjske odnose. Upozorila je Washington da ne potiče otok da pokuša svoju de facto slobodu učiniti neovisno trajnom, što je korak za koji Peking kaže da bi doveo do rata. "Kina se tome odlučno protivi', rekao je glasnogovornica Ministarstva trgovine Shu Jueting. Pozvala je Washington da "u potpunosti poštuje temeljne interese Kine". "Kina se uvijek protivi bilo kakvom obliku službene razmjene između bilo koje zemlje i regije Tajvana u Kini", rekla je Shu. "Kina će poduzeti sve potrebne mjere kako bi odlučno zaštitila svoj suverenitet."
Koordinator predsjednika Joea Bidena za indo-pacifičku regiju, Kurt Campbell, rekao je prošloga tjedna da će trgovinski pregovori "produbiti naše veze s Tajvanom", ali je naglasio da se politika SAD-a ne mijenja: SAD nema diplomatske odnose s Tajvanom, svojim devetim najvećim trgovinskim partnerom, ali održava s otokom široke neformalne veze. U najavi američkog trgovinskog predstavnika o razgovorima nije spomenuta napetost s Pekingom, ali je rečeno da će "službeni pregovori" razviti trgovinske i regulatorne veze, što je korak koji bi podrazumijevao bližu službenu interakciju. U međuvremenu, SAD očekuje da će Kina pojačati svoju vojni, diplomatski i gospodarski pritisak na Tajvan, rekao je glavni izaslanik Washingtona za istočnoazijske odnose, Daniel Kritenbrik.
Njegovo upozorenje dolazi dan nakon vojnih vježbi koje je Tajvan organizirao kako bi pokazao svoju sposobnost da se odupre pritisku Kine da prihvati političku kontrolu Pekinga nad samoupravnim otokom, nakon novih rundi prijetećih vježbi.
Uske trgovinske veze Kine i Tajvana
Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "veliku dobrodošlicu" trgovinskim pregovorima, za koje je reklo da će dovesti do "nove stranice" u odnosima sa Sjedinjenim Državama. Dopuštanje većeg izvoza u SAD Tajvanu bi moglo pomoći da kineski status najjačeg trgovinskog partnera otoka iskoristi kao političku polugu.
Naime, ranije ovog mjeseca Kina je blokirala uvoz tajvanskih citrusa i druge hrane u znak odmazde za posjet Nancy Pelosi, američke predsjednice Zastupničkog doma, Tajvanu.
Tajvan i Kina razdvojili su se 1949. nakon građanskog rata i nemaju službene odnose, ali ih vežu milijarde dolara trgovine i ulaganja. Kina zauzima više od dvostruko više tajvanskog izvoza od SAD-a, njenog drugog stranog tržišta. Tajvanska vlada kaže da su njezine tvrtke uložile gotovo 200 milijardi dolara u Kinu, a Peking kaže da je popis stanovništva iz 2020. pokazao da oko 158.000 tajvanskih poduzetnika, profesionalaca i drugih živi u Kini. Kineska zabrana uvoza agruma, ribe i stotina drugih tajvanskih prehrambenih proizvoda šteti ruralnim područjima koja se smatraju pristašama predsjednice Tsai Ing-wen, ali ta roba čini manje od 0,5 posto tajvanskog izvoza u Kinu.
Peking, s druge strane, nije učinio ništa što bi moglo utjecati na protok procesorskih čipova iz Tajvana, koje kineske tvornice koriste u sklapanju pametnih telefona i potrošačke elektronike. Inače, Tajvan je najveći svjetski dobavljač čipova.
