"Suočavanje s naftom mrljom na površini trajat će idućih nekoliko mjeseci i bit će riješeno. Nakon toga će se ostati dugoročna pitanja obnove okoliša i staništa, za što će trebati godine", rekao je Allen na konferenciji za tisak u Bijeloj kući.
Ukupna količina nafte koja se prikuplja iz oštećene bušotine Deepwater Horizon na dubini od 1.500 metara i crpi u tanker na površini, u nedjelju je povećana na oko 11.000 barela, prema procjenama British Petroleuma i admirala Allena.
Savezne vlasti procjenjuju da do 19.000 barela nafte dnevno istječe iz bušotine, od 20. travnja kada je nad njome eksplodirala i potonula platforma.
Otkako je BP prošloga petka, pomoću posebne kupole i uređaja za pumpanje nafte postavljenim nad bušotinom, počeo crpiti naftu, njezina količina je udvostručena, rekao je u ponedjeljak Allen.
BP "predviđa dovesti još jedan uređaj" za pumpanje do bušotine kako bi se povećao kapacitet nafte koja se može dnevno prikupljati na oko 20.000 barela, dodao je.
"Dugoročno gledano, BP također planira dovođenje većeg plovila za proizvodnju, te stvaranje trajnijih veza koje se mogu lako razdvojiti u slučaju uragana ili lošeg vremena kasnije u sezoni uragana", istaknuo Allen.
Predsjednik Barack Obama, kojeg je Allen brifirao o stanju u Meksičkom zaljevu, kasnije izjavio "da čak i u slučaju uspjeha u prikupljanju dijela ili većine nafte iz bušotine, problem istjecanja nafte se neće riješiti sve dok se bušotina ne zatvori, za što će trebati nekoliko mjeseci".
Obama je također izrazio zabrinutost za zdravlje radnika koji rade na čišćenju naftnog zagađenja.
On je naglasio da Agencija za zaštitu okoliša (EPA) stalno prati kvalitetu zraka i vode, te provjerava razinu otrova u plodovima mora iz zaljeva. "To je otporan ekosustav i otporni ljudi, oni će se oporaviti", ustvrdio je Obama.
Admiral Allen je kazao kako je količina nafte koja je u proteklih 49 dana istekla u Meksički zaljev premašila jedan milijun galona, odnosno 3,78 milijuna litara, te da je zagađeno oko 195 kilometara obale.
Naglasio je da naftna mrlja nije kompaktna, već je razgrađene na stotine tisuće manjih dijelova duljine od 20 do 100 metara, pa sve do nekoliko kilometara, koji se prostiru "u radijusu od 300 kilometara oko bušotine".
Nastojanje Obamine administracije da se ogradi od BP-a u posljednjih nekoliko dana, s pokretanjem kaznene i građanske istrage protiv te britanske korporacije, te oštrim Obaminim kritikama na račun podjele dividendi i kampanja oglašavanja BP-a, nisu smanjili ogorčenje među stanovništvom država Meksičkog zaljeva, Lousiane, Alabame, Mississippija i Floride, gdje su ugroženi ribarstvo i turizam, dvije glavne industrijske grane u priobalju te regije.
Republikanski senator iz Floride George Lemieux, zatražio je da BP donira jednu milijarda dolara za fond za čišćenje naftnog zagađenja u državama Zaljeva.
BP je objavio u Londonu da je do sada na troškove obuzdavanja i čišćenje naftne mrlje, te za isplate kompenzacija ribarima, škamperima i drugim oštećenicima potrošio više od milijardu dolara.
U analizi banke Credit Suisse procjenjuje se da ukupni troškovi naftne mrlje u Meksičkom zaljevu mogu doseći 31 milijardu dolara, od čega za potencijalne odštete za gospodarske štete u ribarskoj i turističkoj industriji 14 milijardi dolara, a za ukupne troškove čišćenje zagađenja 11 do 17 milijardi dolara.
Prema američkim zakonima, troškove čišćenja i odšteta podijelili bi nositelji koncesije na bušotini Deepwater Horizon u razmjeru BP 65 posto, Anadarko Petroleum 25 posto i Mitsui 10 posto, piše The Washington Post.
Prethodni članci:
arti-201006020029006 arti-201006040170006
