Dio Sirije koji je sada pod napadom Turske kontrolirala je kurdska Stranka demokratske unije (PYD) i naoružane kurdske Jedinice narodne zaštite (YPG), obrambene snage koje većinom čine Kurdi. Nakon što je susjedna Turska pokrenula vojnu operaciju kako bi pomaknula Kurde od svoje granice, CNN je pokušao odgovoriti na pitanje kako je došlo do toga i navesti činjenice o narodu koji nikada nije stekao vlastitu državu.
Živjeli su kao nomadi
Kurdski narod je etnička manjinska skupina bez službene države. Prije Prvog svjetskog rata Kurdi su živjeli nomadskim načinom života sve do raspada Osmanskog carstva, koje im je oduzelo slobodu i razbacalo ih diljem nekoliko nacionalnih država.
Procjenjuje se da danas ima oko 25-30 milijuna Kurda, od kojih većina živi u regiji koja se proteže dijelovima Turske, Iraka, Irana, Sirije i Armenije. Većina Kurda su muslimani suniti, no kurdsko stanovništvo posjeduje raznolike kulturne, društvene, vjerske i političke tradicije, kao i mnoštvo dijalekata.
Suočavaju se s diskriminacijom
Kurdi nikada nisu stekli status nacionalne države, osim u Iraku, gdje imaju regionalnu vladu koja se zove Irački Kurdistan. U nekim područjima Kurdi su se borili da zadrže svoj identitet i dalje se suočavaju s diskriminacijom i politikom progona. U Turskoj, primjerice, često ih nazivaju "planinskim Turcima", zabranjeno im je nositi tradicionalnu kurdsku odjeću, govoriti vlastitim jezikom ili davati svojoj djeci kurdska imena.
I dalje se suočavaju s diskriminacijom i politikom progona. Kurdi su najveća etnička manjina u Turskoj gdje čine otprilike 20 posto stanovništva.
Gdje žive Kurdi?
Kurdistan danas čini pet različitih regija: jugoistočna Turska, sjeveroistočna Sirija, sjeverni Irak, sjeverozapadni Iran i jugozapadna Armenija.
Početkom 20. stoljeća Kurdi su počeli raditi na stvaranju domovine poznate kao Kurdistan. Godine 1920. Sèvreski ugovor - jedan u nizu ugovora koje su Središnje sile potpisale nakon poraza u Prvom svjetskom ratu - naznačio je raspuštanje Osmanskog carstva i pozvao na autonomiju Kurdistana.
Tri godine kasnije, nakon završetka rata, zapadni saveznici odustali su od zahtjeva za neovisnom kurdskom državom i kurdska je regija podijeljena među nekoliko zemalja.
Erdoganov krajnji cilj
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan uvijek je zauzimao čvrst stav prema kurdskom nacionalizmu. Predsjednik je jasno stavio do znanja da je njegov krajnji cilj uklanjanje Kurdistanske radničke partije (PKK), kurdske krajnje lijeve militantne i političke organizacije sa sjedištem u Turskoj i Iraku koja se borila protiv turske države više od tri desetljeća.
Time je stvoren duboki jaz između Turaka i Kurda. U 2016. zatvorene su prokurdske medijske kuće, više od 11.000 nastavnika je otpušteno ili suspendirano zbog navodnih veza s PKK-om, a najmanje 24 vladina službenika zamijenili su kurdske gradonačelnike u zemlji.
Turska je dugo nezadovoljna snažnom kurdskom prisutnošću na sjeveroistoku Sirije u blizini turske granice. Vojska zemlje već se preselila u dijelove područja koja su ranije držale Sirijske demokratske snage (SDF) koje su vodile Kurd i SAD, ali sada je u tijeku dugogodišnji plan stvaranja tampon zone na sjeveru Sirije.
Dva su cilja: otjerati Kurde od granice i iskoristiti ovo područje za premještanje oko 2 milijuna sirijskih izbjeglica.
SAD kao nepouzdani saveznik
Već dva puta Kurdi su gubili podršku SAD-a, iako su s oduševljenjem bili saveznici. Prvi put kad su se irački Kurdi ustali protiv Saddama Huseina. Tada su milijuni napustili svoje domove dok je iračka vojska poubijala tisuće Kurda. Drugi put Kurdi su izgubili podršku SAD-a 2018. godine kada su ih iračke snage protjerivale s teritorija koji su osvojili boreći se protiv ISIS-a.
Sada, dok se američke snage u tom području povlače, Kurdi su na sjeveru Sirije pod napadom Turske. Ta povijest sa Sjedinjenim Državama dovela je do toga da se neki Kurdi osjećaju izdanima od strane svog najmoćnijeg saveznika. "Poruka svim našim prijateljima sa Bliskog Istoka je da su Sjedinjene Države nepouzdane", rekao je bivši američki veleposlanik u NATO-u Nicholas Burns za CNN.
Povlačenjem američkih snaga sirijski Kurdi su ostavljeni na milost i nemilost operacije koja ima za cilj njihovo uklanjanje s turske granice. "#OperationPeaceSpring će neutralizirati terorističke prijetnje protiv Turske i dovesti do uspostave sigurne zone, olakšavajući povratak sirijskih izbjeglica njihovim kućama", tvitao je u srijedu Erdogan. "Očuvat ćemo teritorijalni integritet Sirije i osloboditi lokalne zajednice od terorista."
Napad na Kurde mogao bi vratiti ISIS
SDF, koalicija kurdskih i arapskih vojnika potpomognuta američkim, britanskim i francuskim specijalnim snagama, porazila je ISIS i oslobodila istočnu Siriju u ožujku. SDF je priopćio kako je izgubio 11.000 vođa i boraca dok se borio protiv ISIS-a. Dok ISIS praktički nema više teritorija, Sjedinjene Države upozoravaju da se u Iraku i Siriji još uvijek kriju deseci tisuća ISIS-ovih boraca.
Sirijske demokratske snage (SDF) drže tisuće zarobljenih boraca ISIL-a koje su zarobili tijekom borbe protiv ove terorističke skupine. Svi ti borci trebali bi biti predani Turskoj. Dok se mnogi sirijski Kurdi pripremaju za borbu, a drugi odlaze u suprotnom smjeru, tisuće zarobljenih ISIL-ovaca i logori u kojima su ISIL-ove žene i djeca, ostat će bez nadzora, što predstavlja ozbiljan rizik da bi se ISIL mogao ponovno formirati, piše CNN.
