Tenzije na rusko-ukrajinskoj granici i dalje su dosta visoke, a posljednjih dana, mediji izvještavaju o sve više vojnika koje Rusija navodno gomila na granici s Ukrajinom. Na granicama je bilo postavljeno 130 tisuća vojnika, za koje su Rusi tvrdili da su na vojnim vježbama. Kremlj je u utorak potvrdio da je počeo povlačiti vojne snage raspoređene uz granicu s Ukrajinom što je "normalan proces" te je ponovo osudio zapadnu "histeriju" upozoravanjem na skorašnju invaziju Rusije na Ukrajinu. Rusko ministarstvo obrane reklo je kako se neke trupe smještene na granici s Ukrajinom vraćaju u svoje baze nakon završetka vojnih vježbi.
Iako se vojska povlači, to ne znači da će se tenzije i napetosti smiriti. U "mirovnu misiju" u utorak odlazi i njemački kancelar, koji će se sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Do sukoba bi moglo doći na rusko-ukrajinskoj granici, no u cijelu je priču zapravo uključeno više aktera. Dok jedni dodatno zakuhavaju situaciju svojom oštrom retorikom, ne libeći se u javnost plasirati priče o ratu, drugi se svim silama bore da se situacija riješi mirnim putem.
Vladimir Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin ključna je figura napetosti koje već tjednima traju na rusko-ukrajinskoj granici. Priče o navodnoj invaziji dodatno su se zakuhale posljednjih dana, kada je primijećeno da Rusija gomila svoje vojnike na granici, a prema posljednjim informacijama, navodno ih je duž granice postavljeno čak 130 tisuća. Prema pisanju Guardiana, jedna od teorija je da Putin želi ponovno nametnuti rusku sferu utjecaja u istočnoj Europi, posebice u bivšim sovjetskim republikama Estoniji, Latviji, Litvi, Bjelorusiji, Gruziji i Ukrajini. Guardian piše da je Putin često oplakivao njihov gubitak nakon propasti Sovjetskog Saveza. Putin se nada da će pokazati Zapadu, a i sunarodnjacima, kako je Rusija još uvijek supersila.
Volodimir Zelenskij
Na suprotnoj strani od Putina je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji svoju zemlju želi približiti Zapadu, a jedna od ciljeva Ukrajine je i ulazak u NATO. Zelenski se u ponedjeljak obratio svojim sunarodnjacima, kazavši da će 16. veljače, za koji zapadni obavještajci tvrde da će biti datum početka invazije Rusije na Ukrajinu, proglasiti Danom jedinstva. Zbog silnih napetosti, iz Ukrajine već danima odlaze državni dužnosnici, političari i poslovni ljudi, koje je Zelenskij pozvao da se vrate u zemlju i tako pokažu jedinstvo s nacijom.
Gostujući u HRT-ovoj emisiji "U mreži prvog", vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović kazao je da je Volodimir Zelenskij "igrač koji je dosta nezgodan svima, jer ulazi u prepirke". Zapadu, zbog jer je faktor fragmentacije europske politike, a Rusiji - jer u kriznom momentu ima sposobnost ujedinjenja Ukrajinaca.
Joe Biden
Leđa Ukrajini "čuva" Amerika na čelu s njihovim predsjednikom Joe Bidenom. Uz Putina i Zelenskog, Biden je jedna od ključnih figura u ovim napetostima. Joe Biden Putinu je jasno dao do znanja da je Amerika s partnerima spremna odgovoriti Rusiji ako napadnu Ukrajinu. "Iako Sjedinjene Države ostaju spremne angažirati se u diplomaciji, u punoj koordinaciji s našim saveznicima i partnerima, mi smo jednako spremni za druge scenarije", priopćeno je iz Bijele kuće nakon telefonskog razgovora kojeg su Biden i Putin vodili u subotu poslijepodne.
Zelenskij je prije nekoliko dana pozvao Bidena da posjeti Ukrajinu. "Uvjeren sam da će vaš dolazak u Kijev idućih dana, koji su ključni za stabiliziranje situacije, biti snažan signal i pridonijeti deeskalaciji", objavio je njegov ured u Kijevu. Bijela kuća nije htjela komentirati pozivnicu, a CNN je citirao neimenovanog ukrajinskog dužnosnika koji je kazao da je na tu zamisao izostao Bidenov pozitivan odgovor.
Američki angažman na rusko-ukrajinskoj granici nedavno je za portal Net.hr komentirao diplomat i bivši veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević. Prema njegovom mišljenju, Amerikancima je u cilju imati još jedan rat po izboru u kojem oni ne bi izravno sudjelovali. "Pomagali bi pritom Ukrajini, i ako je ikako moguće isposlovali da Rusija izgubi taj rat. To bi bila svojevrsna američka osveta za to što su ih Rusi nadigrali u Siriji", rekao je Kovačević.
Boris Johnson
Boris Johnson
Uz američkog predsjednika, najoštriju retoriku u kojoj se često spominje "rat" i "napadi" ima i britanski premijer Boris Johnson. Prije tjedan dana, Johnson je izjavio da će sankcije i druge mjere biti spremne ako Rusija napadne Ukrajinu te da će njegova vlada predstaviti parlamentu sankcije koje će ciljati na ruske pojedince i tvrtke. Johnson je u ponedjeljak telefonski razgovarao s Bidenom, a dvojica lidera složili su se da još uvijek postoji "ključni prostor za diplomaciju". Britanski premijer naveo je u ponedjeljak i da je situacija na granici "vrlo opasna".
Bivši ministar vanjksih poslova i diplomat Miro Kovač, nedavno je u razgovoru za Net.hr kazao, komentirajući različite poglede na krizu, da države poput SAD-a, Kanade i Velike Britanije se ne nalaze na europskom kopnu i stoga imaju drukčiji senzibilitet.
"Rusko-ukrajinski sukob ugrozio bi prije svega sigurnost država na europskom kopnu, na istoku Europe, i dakako crnomorskih država, dakle i Turske. Isto tako postoji i životno bitan aspekt energetske sigurnosti. Europske države, njihova gospodarstva i kućanstva, uvelike ovise o ruskom plinu, što nije slučaj SAD-a koji je drugi najveći izvoznik plina i prvi najveći izvoznik nafte u svijetu. Amerikancima ne treba ni plin ni nafta iz Rusije", pojasnio je Kovač.
Emanuel Macron
Dok Amerika i Velika Britanija otvoreno govore o ratu, u slučaju da Rusija zaista napadne Ukrajinu, Francuska i Njemačka s druge strane inzistiraju da se problem riješi diplomatskim i mirnim putem. Tako je prije nekoliko dana Vladimira Putina u Moskvi posjetio francuski predsjednik Emanuel Macron. Dva svjetska čelnika razgovarala su više od pet sati, a razgovor je protekao u mirnim tonovima.
Macron je govorio u ime Europe, a razgovor je nastupio nakon što su zapadne zemlje zauzele jedinstveno stajalište i zaprijetile Rusiji sveobuhvatnim gospodarskim sankcijama ako napadne Ukrajinu. Do prije toga, Putin je isključivo želio razgovarati s Bidenom.
Olaf Scholz
Njemačkom kancelaru Olafu Scholzu najviše se zamjera da se u jeku ove krize, Njemačka kao zemlja previše drži po strani. No, Scholz je posljednjih tjedana "ubacio" u petu brzinu, obilazeći sve glavne aktere u ovoj već sada globalnoj krizi. Prvo je posjetio Bidena, nakon toga je bio u Ukrajini, a u utorak se sastaje s ruskim predsjednikom Putinom. Njemačka želi spriječiti da dođe do rata pa se Scholz svim silama trudi da se situacija riješi diplomatskim putem. Mediji su ocijenili da je Scholzov posjet misija s visokim ulogom u svrhu sprečavanja rata, a najveći ruski trgovinski partner u Europi upozorit će na dalekosežne sankcije ako napadne Ukrajinu, prenosi Hina. Važno je istaknuti kako posjet dolazi u vrijeme kada su njemačko-ruski odnosi na najnižoj razini.
Od Scholza se puno očekuje, i to toliko da njegova vlada unaprijed pokušava "spustiti letvicu", piše Deutsche Welle. Razgovori su dio intenzivnih diplomatskih napora svih saveznika s ciljem da se konkretnim koracima održe razgovori s Rusijom o smirivanju napetosti, a kancelar pritom koristi "dvostruku strategiju". To su s jedne strane pregovori, a s druge prijetnje.
"Vojna agresija na Ukrajinu, koja bi ugrozila njen teritorijalni integritet i suverenitet, izazvala bi oštre reakcije i sankcije. Pažljivo smo ih pripremali i možemo ih odmah provesti, zajedno s našim saveznicima u Europi i NATO-u", rekao je Scholz.
Aleksandar Lukašenko
Aleksandar Lukašenko
Dođe li do eskalacije, Rusija može računati na pomoć Bjelorusije. Njihov predsjednik Aleksandar Lukašenko krajem siječnja izjavio je kako će Minsk sudjelovati u borbenim djelovanjima u slučaju vojne agresije na Rusiju. Ove dvije zemlje cijelo vrijeme krize imaju vojne vježbe, gdje zajednički uvježbavaju odbijanje vanjskog napada.
"Zapad savršeno dobro zna da Bjelorusija, ako oni pokrenu rat na istoku Ukrajine ili bilo gdje na ruskoj granici, neće ostati skrštenih ruku. Potpuno je jasno na čijoj strani ćemo biti", izjavio je Lukašenko.
