Iako su političke vode i dalje uglavnom rezervirane za muškarce, trendovi se polako mijenjaju, a to dokazuje i imenovanje prve žene na čelo Europske komisije.
Ursula von der Layen postala je jedna od najmoćnijih žena političke Europe.
Europa je rekla svoje: najdugovječnija ministrica u njemačkoj vladi, Ursula von der Layen, postala je prva žena na čelu Europske komisije.
"Prava tajna sreće je sloboda. Prava tajna slobode je hrabrost. Imajmo hrabrosti svi zajedno. Moramo biti hrabri za Europsku uniju", izjavila je von der Layen.
Tako se von der Leyen priključila listi europskih moćnih žena: svojoj bivšoj šefici, njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, koja baš danas slavi 65. rođendan. Na njihovoj zadnjoj zajedničkoj sjednici Vlade dijelili su se buketi.
Ali i Christine Lagarde, bivšoj šefici MMF-a, i možda budućoj predsjednici Europske središnje banke.
Bivša premijerka Jadrana Kosor smatra da je sve to dobro, ali ipak nedovoljno.
"Naravno da je dobro da se vodi računa o ravnomjernoj zastupljenosti muškaraca i žena, ali ta zastupljenost je miljama daleko i svjetlosnim godinama daleko od onoga što bi trebala biti normalna stvarnost, a to je najmanje 50 posto žena na svim dužnostima u Europskoj uniji", rekla je Kosor.
Europa, primjerice ima najmlađu premijerku u povijesti. Na čelu Danske je 41-godišnja Mette Frederiksen. Estonija ima predsjednicu Kersti Kaljulaid, a Škotska premijerku Nicolu Sturgeon.
Na toj je listi i Kolinda Grabar Kitarović.
"Među vodećim pozicijama europskih institucija nema nijedne žene koja dolazi sa ove strane bivše željezne zavjese, niti iz Hrvatske, Slovenije,...", izjavila je Grabar-Kitarović.
Zato imamo, primjerice novu glavnu tajnicu vijeća Europe Mariju Pejčinović Burić.
Hrvatska vlada za EU standardima kaska.
"Evo gospođa Žalac, o kojoj se danas toliko priča, nije došla preko izbora, nego voljom jednog muškarca. Tako to biva, muškarci u jednom trenu odluče da im treba vise žena, to je praksa koju treba prekinuti", izjavila je Kosor.
Tu praksu Europa, malo pomalo, mijenja.
