Tisuće ljudi pristiže u srijedu od ranih jutarnjih sati u krug memorijalnog kompleksa u Potočarima kod Srebrenice kako bi tijekom dana sudjelovali na središnjoj komemoraciji u povodu 23. obljetnice genocida nad Bošnjacima s tog područja što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
Završeno iskapanje 35 grobnica
U utorak je u Srebrenicu stiglo više od šest tisuća sudionika "Marša mira", koji su prošli stazama kojima su Bošnjaci nakon pada enklave 11. rujna pokušali naći spas probijajući se ka slobodnom teritoriju u pravcu Tuzle. Organizatori su ranije najavili kako očekuju da će na komemoraciji bii do 30 tisuća sudionika. U utorak je završeno i iskapanje 35 grobnica u koje će, nakon vjerskog obreda što će ga predvoditi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, biti položeni posmrtni ostaci žrtava čija su tijela identificirana nakon što su pronađena u nekoj od masovnih grobnica. Među njima su četiri dječaka koja su 1995. godine, kada su ubijena, imala između 16 i 17 godina te jedan bračni par 20-godišnjaka, dok je najstarija žrtva 71-godišnji muškarac.
Stigli i dužnosnici EU
U Srebrenicu su stigli i dužnosnici Europske unije i Vijeća Europe te član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović.
"Danas obilježavamo 23. obljetnicu genocida u Srebrenici. Dok se neke od žrtava još uvijek pokapa, želimo iskazati sućut preživjelima, obiteljima i prijateljima onih koji su stradali i izgubili svoje živote. Ova komemoracija podsjeća nas na jedan od najmračnijih trenutaka čovječanstva i moderne europske povijesti kao i na našu obvezu da spriječimo da se takav zločin ikada više ponovi. Dok se prisjećamo, imamo odgovornost izgraditi bolju budućnost za generacije koje dolaze, budućnost zasnovanu na pomirenju, izbjegavajući djela i retoriku koja vode ka podjelama", stoji u zajedničkoj poruci visoke predstavnice i potpredsjednice Europske komisije Federice Mogherini i europskog povjerenika za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna.
Potvrdili su kako će Europska unija nastaviti podržavati građane Bosne i Hercegovine u prevladavanju ostavštine prošlosti i napredovanju zemlje na njenom europskom putu. Povjerenica Vijeća Europske za ljudska prava Dunja Mijatović, koja je i sama iz BiH, najavila je, pak, kako će nastaviti tražiti pravdu za žrtve svih zločina koji su se počinjeni ratova na Balkanu i kako će biti u službi pravde, što je jedini način za suočavanje s prošlošću i sprječavanje njenog ponavljanja. Upozorila je i na to kako obrazovanje, posebice u BiH, danas karakterizira i zataškavanje istine o prošlosti te manipuliranje činjenicama o zbivanjima u nedavnom ratu, što potiče nastavak međuetničkih napetosti i onemogućava pomirenje na temeljima istine.
Čović: 'Danas molimo za oprost'
"Baš kao i holokaust i genocid u Ruandi, ni genocid u Srebrenici nije se zbio slučajno. Počeo je puno prije nego što je izvršen. Počeo je kad su ljudi izdvajani na osnovu etničkog podrijetla. Rastao je kroz javni diskurs, uz pomoć nekih medija, koji su dehumanizirali ljude i marginalizirali kritičke glasove. Uobličen je kao sustavno i organizirano istrjebljenje velike skupine ljudi pred očima pasivne međunarodne zajednice, a traje i danas, kroz nijekanje i nekažnjavanja", upozorila je Mijatović.
Član Predsjedništva BiH Čović se u povodu obljetnice genocida u Srebrenici oglasio porukom na društvenoj mreži Twitter.
"U Srebrenici je počinjen strašan zločin. Danas molimo za oprost, čak i u ime onih koji za to nemaju hrabrosti", napisao je Čović uz konstataciju kako se europska budućnost BiH može graditi samo na istini i pomirenju.
Ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka
U najvećem ratnom zločinu počinjenom na europskom tlu nakon 2. svjetskog rata ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, a presudama Međunarodnog suda pravde (ICJ) i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) potvrđena je kvalifikacija genocida. Za sudjelovanje u tim zločinima do sada je pred međunarodnim sudovima drugih država te pred bosanskohercegovačkim pravosuđem osuđeno 45 osoba na ukupno 700 godina zatvora. Za genocid u Srebrenici osuđeni su i bivši politički lider bosanskih Srba Radovan Karadžić, koji je za to dobio 40 godina zatvora dok je ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić nepravomoćno osuđen na doživotni zatvor.
