„Tišina ponekad može djelovati sumnjivo. A u proteklih nekoliko tjedana utihnule su priče o cjepivu CureVac“, piše „Süddeutsche Zeitung“: „Ta tišina je toliko glasna jer je buka oko ostalih proizvođača velika“, prenosi DW.
Doista, o BioNTech/Pfizer mRNA-vakcini razvijenoj u njemačkom laboratoriju u Mainzu već mjesecima se izvještava svakodnevno. Slično je i sa švedsko-britanskom AstraZenecom, ali i američkom vakcinom Johnson & Johnson. Te dvije vektorske vakcine, u rijetkim slučajevima dovodi se u vezu s trombozom. Ne prestaju ni priče o mogućnosti da Europska agencija za lijekove (EMA) odobri rusko, također vektorsko cjepivo, Sputnjik V.
li, što je s mRNA-vakcinom firme CureVac iz njemačkog Tübingena?
Odobrenje u lipnju?
Odobrenje očekujemo „na vrijeme“, poručuju iz te njemačke biofarmaceutske kompanije. Procedura za odobravanje cjepiva od strane EMA-e pokrenuta je sredinom veljače. Više od 40.000 ljudi iz Europe i Latinske Amerike trenutno sudjeluje u „fazi 2b/3“ ispitivanja, a privremena analiza učinkovitosti najavljuje se za drugi kvartal ove godine.
U kompaniji CureVac očekuju da bi EMA mogla izdati odobrenje početkom lipnja. Za neke to ide suviše sporo. Stručnjak za zdravstvo iz redova njemačkih socijaldemokrata Karl Lauterbach kaže: „Kod EMA-e to često traje predugo, to smo već vidjeli na slučaju BioNTecha. Ako CureVac, kako se očekuje, radi dobro kao BioNTech ili Moderna, vakcinu bi trebalo odobriti i primijeniti što prije“, rekao je on za tjednik Der Spiegel.
Lothar Wieler, predsjednik Instituta Robert Koch, ne misli tako. „Ne vidim potrebu za hitnim odobravanjem“, rekao je on prošli tjedan. U proteklih nekoliko mjeseci Njemačka je, kaže, „izabrala pravi put“ kada je riječ o odobravanju cjepiva jer se pažljivo proučavaju mogući neželjeni efekti.
S njim se slaže i njemački ministar zdravstva: „Podaci još uopće nisu tu“, rekao je Jens Spahn, i dodaje kako baš zbog toga nije moguće izdati dozvolu za CureVac po hitnom postupku.
Masovna proizvodnja – usko grlo?
Primjer BioNTecha pokazuje da sporo odobravanje nije jedini faktor koji onemogućava brzu i masovnu imunizaciju. Drugo „usko grlo" je proizvodnja.
Iz CureVaca tvrde da su u posljednjih nekoliko mjeseci uspjeli formirati mrežu partnera među kojima su giganti kao što su njemački Bayer i britanski GlaxoSmithKline. Oni bi trebali pokriti važne korake u proizvodnji cjepiva čije je službeno ime CvnCoV
Proizvodnja u pogonu samog CureVaca u Tübingenu počinje u drugoj polovini godine, „na naš vlastiti rizik“, kaže šef uprave Franz-Werner Haas. Očekuje se da će se mreža partnera dodatno širiti i da će do kraja godine biti proizvedeno 300 milijuna doza. Za sljedeću godinu CureVac je korigirao prognozu (umjesto 600 milijuna) na milijardu doza.
Firma pregovara s vladama, ali i institucijama kao što je Covax, kaže Haas. Potražnja za vakcinama umnogome prelazi ponudu.
Prodaja mala, gubici veliki, potencijal ogroman
Prošli tjedan CureVac je objavio podatke za fiskalnu 2020. godinu: gubici premašuju prihode. Firma je prošle godine zabilježila promet od oko 49 milijuna eura, što je gotovo tri puta više nego godinu dana ranije. Ali gubitak je iznosio oko 110 milijuna eura. U firmi to objašnjavaju povećanim troškovima za istraživanje i razvoj vakcine.
Blagajna tvrtke je, međutim, puna: likvidnost je na kraju godine iznosila čak 1,3 milijardi eura. Mnogo novca je završilo u blagajni kada je CureVac prošle godine izašao na burzu. Ove godine emitirane su i nove dionice kojima je prikupljeno dodatnih 517,5 milijuna eura.
Ukupna vrijednost tvrtke procjenjuje se na čak 16 milijardi eura. S razlogom, smatraju burzovni stručnjaci. Prihodi CureVaca za sada jesu doista relativno mali, a gubici veliki – ali je zato potencijal ogroman.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
