Godina 2019. bila je još jedna koja nije mogla proći bez natezanja oko Brexita i Donalda Trumpa u nekoj od kontroverznih uloga, ali su njome ipak dominirali globalni klimatski pokret i brojni politički i socijalni prosvjedi koji su stotine tisuća ljudi potaknuli da izađu na ulice.
Mladi naraštaj predvođen Gretom Thunberg ustao je u borbu za opstanak planeta, Hongkonžani, Parižani, Katalonci, Bolivijci, Čileanci i Srbi mjesecima su na ulicama prosvjedovali protiv stanja u svojim zemljama, gorjele su Amazonija, Australija i pariška ikona Notre Dame, Britanija je dvaput odgađala brexit, a američki je predsjednik nakon ruske upao u ukrajinsku krizu i suočio se s opozivom. Japan je u ovoj godini dobio novog cara, a Europa novu Komisiju.
Kako se usuđujete?!
Proglašenjem 16-godišnje Šveđanke Grete Thunberg osobom godine, časopis Time potvrdio da je 2019. bila godina mobilizacije mladih u borbi s klimatskim promjenama. Klimatska Ivana Orleanska, kako su je prozvali, sama je svakoga petka počela prosvjedovati ispred švedskog parlamenta pozivajući svoju vladu da hitno poduzme nešto za spas planeta. Nije trebalo dugo da je počnu slijediti mladi diljem svijeta.
Potaknula je učenike iz 185 zemalja na najveći svjetski prosvjed za klimu u New Yorku uoči Opće skupštine UN-a, a njezin govor svjetskim vođama, već pod nazivom "Kako se usuđujete?!", zvučao je snažno poput "Sanjam" Martina Luthera Kinga u borbi za crnačka prava.
Na ekološko obraćenje radi očuvanja prirodnih bogatstava, brojnih oblika života i same Zemlje pozvao je i papa Franjo koji je ekologiju uvrstio u prioritete svog pontifikata.
U međuvremenu se gotovo iz mjeseca u mjesec obaraju toplinski rekordi, pa je tako na Islandu simbolično, s nadgrobnom pločom, pokopan otopljeni glečer Okjokull, žrtva globalnog zatopljenja.
Britanski rječnik Oxford proglasio je klimatsku krizu za riječ godine, a plastika je mogla biti potkategorija jer bila je u središtu znanstvenih upozorenja za spas plavog planeta.
Zemlja gori, Venecija plavi
Meteorološke katastrofe bit će češće i jače, kažu znanstvenici, a 2019. pamtit će se po najgorim požarima u Amazoniji. U kolovozu je ondje gorjelo rekordnih 74.155 požara, no brazilski predsjednik i klimatski skeptik Jair Bolsonaro isprva je optužio aktiviste za palež. Pod pritiskom velikih razaranja, gubitka staništa i kritika iz cijelog svijeta, naredio je vosjci da pomogne u gašenju.
Šumski požari harali su Sibirom, Kalifornijom, Bolivijom, Indonezijom. U Australiji je sezona požara počela najbrže i najintenzivnije u povijesti. Više od 2,7 milijuna hektara raslinja poharano je od listopada samo na području Novog Južnog Walesa. U požarima je nestalo i 2000 koala.
Istovremeno se Venecija borila s vodom. Drevni grad u studenome je preživljavao najviše razine plime otkako postoje mjerenja. U gradu jedinstvenom u svijetu po svojim kanalima, arhitekturi i umjetnosti, šteta od povijesnih poplava mjerit će se u milijardama eura.
Vatrene ulice
U Europi i Africi, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku, posvuda su građani izlazili i još izlaze na ulice buneći se protiv vlada, poreza, nestašica, socijalno-ekonomskih nejednakosti, korumpirane političke klase, nasilja, nepravde. Traže ostavke u čemu ponekad i uspijevaju - srušili su pet šefova država ili vlada.
Najdublja kriza otkako je Hong Kong 1997. vraćen matičnoj zemlji počela je u lipnju. Povod je bio sporni zakon o izručenju Kini koji je povučen nakon tri mjeseca masovnih prosvjeda. Ali oni time nisu prestali nego su pretvorili u prodemokratska okupljanja protiv pokušaja Pekinga da pojača stisak nad Hong Kongom i naruši načelo "jedna zemlja, dva sistema" kojim je bivšoj britanskoj koloniji zajamčeno očuvanje sloboda kakve ne uživaju u ostatku Kine.
Pokret Žutih prsluka protiv socijalne i fiskalne politike vlade u Francuskoj trajao je mjesecima, praćen valom nasilja, pljački i paleža. Prosvjednici su s vremenom posustali, ali nisu odustali. Priključili su se štrajku protiv mirovinske reforme koji je počeo 5. prosinca, paralizirao promet i druge javne službe.
Ispuhale su se i prosvjedne šetnje "1 od 5 milijuna" koje su potpomognute nekim oporbenim političarima počele u Srbiji krajem 2018. zbog političkog nasilja u zemlji.
Dvije godine nakon referenduma o neovisnosti Katalonije španjolski vrhovni sud osudio je 14. listopada devetero katalonskih političara na 104,5 godina zatvora zbog njihove uloge u tom procesu. Katalonci su zbog toga masovno izašli na ulice.
Bolivijski prosvjednici uspjeli su u studenome nakon četiri tjedna prosvjeda s više desetaka mrtvih poništiti spornu pobjedu predsjednika Eva Moralesa na izborima, a on je potom pobjegao iz zemlje.
Sudanski diktator i osumnjičeni ratni zločinac Omar al-Bašir bio je na vlasti 30 godina, a svrgnut je nakon četiri mjeseca narodnog pokreta izazvanog utrostručenjem cijene kruha.
Alžir je izlaskom nezadovoljnika na ulice uspio odvratiti predsjedničkog veterana Abdelaziza Butefliku od kandidature za peti mandat, a nakon mjesec dana nasilnih prosvjeda protiv socijalno-ekonomskih nejednakosti u kojima je poginulo 20, a ranjeno 2000 ljudi, čileanska vlada najavila je referendum o izmjeni ustava koji potječe iz doba diktature generala Pinocheta.
Iračanima je prekipjelo zbog korupcije, nezaposlenosti, nerada javnih služba što je preraslo u tešku političku krizu u zemlji bogatoj naftom i godinama razaranoj sukobima. Vlada je pod pritiskom podnijela ostavku 1. prosinca, ali uz 420 mrtvih, uglavnom prosvjednika, i tisućama ranjenih.
Libanonska vlada najavila je 17. listopada porez na WhatsApp i razbjesnila narod što je rezultiralo ostavkom premijera Saada Haririja. Prosvjednici sada traže odlazak cijele političke klase, korumpirane i nesposobne da sredi gospodarsko rasulo.
Dvoje premijera i Brexit
Tri i pol godine od referenduma 2016. kojim su Britanci tijesnom većinom glasali za izlazak iz Europske unije, brexit nikako da se dogodi.
Zube su na njemu lomili premijer David Cameron koji je raspisao referendum pa podnio ostavku kad su pobijedili zagovornici izlaska iz EU, a zatim i njegova nasljednica Theresa May koja je s Bruxellesom mukotrpno dogovorila sporazum o izlasku, predviđen za 31. ožujka. No morala je zatražiti odgodu i povukla se u lipnju pošto je parlament triput odbio potvrditi njezin sporazum.
U arenu tada ulazi svježi Boris Johnson, novi čelnik vladajućih konzervativaca, obećava bolji sporazum i kune se u brexit 31. listopada. Tvrdi da bi radije skončao u jarku nego tražio novu odgodu. Ali i on se namjerio na nepopustljivi saziv parlamenta koji je zakonski zabranio Brexit bez sporazuma s EU i tako primorao Johnsona da pogazi svoju riječ i zatraži novu odgodu.
EU je Londonu odobrio novi produžetak do 31. siječnja 2020., a britanski zastupnici odobrili su Johnsonu prijevremene izbore 12. prosinca na kojima je trijumfirao s 43,6 glasova. Brexit je tako napokon postao izgledan, ali tek treba dogovoriti nove odnose Britanije i EU-a.
Lov na vješca
Američki predsjednik Donald Trump u kampanji za izbore 2020. ističe da je ostvario obećanja dana biračima - gospodarski rast, rekordno stvaranje radnih mjesta, povijesno smanjenje poreza, trgovinski sporazumi koji stavljaju Ameriku na prvo mjesto, uništenje ISIS-a.
U vanjskoj politici Trumpov je mandat obilježen carinskim ratom s Kinom i Europom, sukobima sa saveznicima i paktiranjem s neprijateljima. Povlačenjem iz međunarodnih nuklearnih, trgovinskih i klimatskih ugovora poslao je svijetu poruku da SAD nije pouzdan partner, a na domaćem planu pod pritiskom je raznih istraga.
Vjeran svom geslu "Amerika na prvom mjestu" povukao je vojsku sa sjeveroistoka Sirije. Prazninu je popunila Turska vojnom ofenzivom protiv sirijskih Kurda koji su bili američki saveznici u ratu protiv Islamske države.
Nakon prvog, povijesnog sastanka sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom, drugi susret u Hanoju u veljači 2019., bio je fijasko i razgovori su na mrtvoj točki uz povremenu razmjenu toplo-hladnih poruka Trumpa i Kima.
Dana 30. lipnja Trump je postao prvi aktivni američki predsjednik koji je stupio na tlo Sjeverne Koreje kako bi se sastao s Kimom.
U domovini je izložen kritikama i istragama koje naziva "lovom na vještice". Djelomičnu zadovoljštinu dobio je 24. ožujka kada je specijalni istražitelj Robert S. Mueller objavio izvješće kojim zaključuje da Trumpov izborni stožer nije bio u dosluhu s Moskvom kako bi mu ova pomogla na predsjedničkim izborima 2016.
No ubrzo pale su nove optužbe kada je nepoznati zviždač otkrio da je Trumpova administracija prijetila Ukrajini da će joj uskratiti 400 milijuna dolara vojne pomoć ako ne istraži ulogu sina bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena u upravi ukrajinske energetske kompanije.
Pod sumnjom da je Trump zlorabio predsjedničke ovlasti ucjenjujući Ukrajinu radi vlastitog probitka i na štetu američke nacionalne sigurnosti, demokrati su otvorili istragu u svrhu opoziva predsjednika. Zastupnički dom u kojem demokrati imaju većinu odobrio je te optužbe i Trump će postati treći predsjednik u povijesti protiv kojeg će se provesti opoziv.
A uz to nije uspio kupiti Grenland.
Od Vardara pa do Fujija
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija od 12. veljače službeno se zove Sjeverna Makedonija čime je okončala višedesetljetni spor s Grčkom i otvorila put u euroatlantske integracije, no za početak pregovora s EU još će čekati, kao i Albanija.
Bijeli rasist napao je džamije u Christchurchu u ožujku i usmrtio 51 osobu, a islamistički teroristi su na Uskrs napali tamošnje crkve i hotele i ubili 300, a ranili više od 500 ljudi.
Najpoznatiji svjetski zviždač, osnivač WikiLeaksa Julian Assange uhićen i izveden iz ekvadorskog velposlanstva u Londonu gdje je sedam godinama imao utočište i prijeti mu izručenje u Sjedinjene Države koje mu žele suditi za špijunažu.
Požar 15. travnja uništio je krov i srušio zvonik pariške katedrale Notre Dame, najposjećenijeg povijesnog spomenika Europe i simbola europske kulture, ali ljudski lanac spasio je gotovo sva umjetnička djela i relikvije.
Ursula von der Leyen postala je krajem godine prva žena predsjednica Europske komisije u kojoj pola povjerenika čine žene, a Christine Lagarde prva je žena predsjednica Europske središnje banke. Stidljive društvene pobjede izvojevale su Iranke kojima je dopušten ulazak na stadione te Saudijke koje više ne moraju tražiti dozvolu muških da putuju.
Bila je ovo godina beskrajnih, ponavljajućih izbora u Španjolskoj i Izraelu koji nikako da iznjedre jasnu parlamentarnu većinu sposobnu sastaviti održivu vladu.
Japan je dobio novog cara, Naruhita, koji je stupio na prijestolje nakon abdikacije oca Akihita, prvog japanskog cara koji je to učinio nakon dva stoljeća.
Svijet su napustili politički velikani Jaqcues Chirac i Robert Mugabe, a samoubojstvo je počinio samozvani islamski kalif, brutalni terorist Abu Bakr al-Bagdadi kako ne bi živ pao u ruke Amerikancima koji su mu bili na tragu.
Crne rupe u svemiru i u nekim glavama
Einsten je u ovoj godini došao na svoje. Znanstvenici su prvi put uspjeli snimiti crnu rupu i time potvrdili predviđanja njegove opće teorije relativnosti i otvorile nove pravce u istraživanja svemira. Crnu rupu u središtu masivne galaktike Messier 87, u zviježđu Djevice, udaljenu od Zemlje 55 milijuna svjetlosnih godina, a od Sunca masivniju 6,5 milijardi puta snimio je Event Horizon Telescope.
Izvan Sunčeva sustava prvi je put otkrivena voda, na egzoplanetu K2-18b, udaljenom 110 svjetlosnih godina.
Elon Musk predstavio je 28. rujna svemirsku letjelicu Starship dizajniranu za putovanja na Mars, a 18. listopada pamti se kao dan prve ženske svemirske šetnje izvan ISS-a (astornautikinje Christina Koch i Jessica Meir).
Solarni rover Opportunity okončao je svoju misiju na Marsu koja je trebala trajati 90 dana, a Oppy je radio 14 godina dulje. S drugim robotskim vozilom Spirit potvrdio je da je na Crvenom planetu bilo vode.
Medicinska čuda postigli su liječnici spašavajući prerano rođenu djecu. Rekorderi u preživljavanju su palčić iz Tokija rođen s 268 gama i palčica iz San Diega rođena prije petog mjeseca trudnoće sa samo 245 grama.
Usporedo sa znanstvenim postignućima u stvarnom svijetu, onim virtualnim se šire teorije zavjere o cjepivima pa se vraćaju bolesti za koje se mislilo da su prošlost. Tako je procijepljenost stanovništva u mnogim zemljama pala i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da je više od 140.000 ljudi umrlo od ospica u 2018. Uzalud znanstvenici dokazuju drugo.
Archie i Skywalker
Rijetko prođe godina da najpoznatija svjetska kraljevska obitelj, Windsori, ne izazove pozornost. Supruga princa Harryja, američka glumica Meghan Markle u svibnju je rodila sina Archieja.
U listopadu je par ponovo izbio u središte pažnje, pošto je Harry javno objavio da mu dosta medijske nastrljivosti i optužio je britanske novinare za napastovanje njega i njegove supruge Meghan čija ga sudbina podsjeća na onu njegove majke Diane koju su paparazzi otjerali u smrt.
Njegov je stric princ Andrew, pak, neuspješno pokušao objasniti prirodu svoje veze sa seksualnim zlostavljačem Jeffreyjem Epsteinom i odgovoriti na optužbe da je spavao s maloljetnicama. Skandal je, zasad, završio tako da se Andrew morao povući iz javnoga života.
U svijetu šoubiznisa kraj godine obilježila je premijera "Uspona Skywalkera" zadnjeg iz serije filmova "Ratova zvijezda".
A taj je svijet u 2019. ostao bez Britanca Alberta Finneyja (82), Amerikanca Lukea Perryja (52), Nizozemca Rutgera Hauera (75), slavnog po ulozi replikanta u kultnom filmu Istrebljivač i Švicarca Brune Ganza (77), koji je majstorski odigrao Hitlera u Konačnom padu.
Umrle su i slavna američka glumica i pjevačica Doris Day (97) i Šveđanka Bibi Andersson (83), jedna od filmskih muza velikog redatelja Ingmara Bergmana.
Francuska redateljica Agnes Varda, "majka francuskog novog vala" umrla je u dobi od 90 godina, a u dobi od 96 talijanski filmski i operni redatelj Franco Zeffirelli.
U kolovozu je u dobi od 88 godina umrla prva afroamerikanka dobitnica Nobelove nagrade za književnost Toni Morrison koja je u temelje klasično-američke književne tradicije upisala ono što je dugo bilo prisilno izostavljeno – crnački subjektivitet.
Svijet spektakla napustili Karl Lagerfeld, njemački modni dizajner te američka dizajnerica i umjetnica Gloria Vanderbilt. Umro je i nekadašnji svjetski automobilistički as, legendarni Niki Lauda.
