Rodila se prva GMO beba. Tako bar tvrdi kineski znanstvenik koji je modificirao DNA dvjema blizankama od kojih bi jedna trebala biti otporna na HIV.
"Osjećam veliku odgovornost ne samo biti prvi koji je to napravio, nego dati primjer kako to izvesti, uzimajući u obzir moralni i sociološki utjecaj na društvo", kaže He Jiankui, saSveučilišta znanosti i tehnologije u Kini.
Zadnjih nekoliko godina vježbao je na miševima i majmunima, a sada se usudio prijeći na ljude. Tvrdi da je modificirao embrije od sedam različitih roditelja, a blizanke su prvi i zasad jedini uspješan eksperiment.
"Znam da će ovo vjerojatno biti prvi put u svijetu, i ne bih želio da bude problema. To bi moglo uništiti cijelu struku, a ljudi bi izgubili povjerenje u novu tehnologiju", kaže He Jiankui.
Iako je ovo potencijalno veliki znanstveni iskorak, to je potencijalno i moralna i etička katastrofa. Zato je izazvala reakciju čitavog znanstvenog svijeta, pa i kod nas.
"Mi nikako ne možemo znati gdje će se to ugraditi, ako se ugradi u tumor supresor gena - to sve može dovesti do karcinoma. Mi isto tako ne znamo što će se dogoditi sa potomcima, sljedećom generacijom koja će imati taj mutirani DNK", kaže Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku.
To su u osnovi molekularne škare. Možemo rezati DNK i napraviti promjene. Ali nije jasno koliko je to rezanje precizno.
Kineski znanstvenik embriju je uklonio mutacije s receptora na koji se virus HIV-a naslanja i dovodi do oboljenja. No, ljudima koji imaju mutaciju to ne jamči otpornost na virus.
"Što je s osobinama koje bismo mogli nazvati poboljšanjima? Je li to tehnologija koju koristimo kako bismo utjecali na konačnu visinu djeteta, njihovu boju kože, možda i na neke druge osobine?", pita se George Daley, dekan Medicinskog odjela na Harvardu.
I zato su krenule istrage. Amerikanci su pokrenuli svoju, a Kinezi svoju. Kažu, ovakvi eksperimenti na ljudima su neprihvatljivi, koliko god tehnologija bila napredna.
"Ako vidite da su ljudi sa sveučilišta oprali ruke od njega, podijeljeno je mišljenje cijele javnosti. Tu se vidi neka nada da ljudi koji se bave genetikom drže do principa i etike, sve dok budemo znali što činimo", kaže Primorac.
Istraga na dvije djevojčice uskoro bi mogla pokazati što je profesor He ustvari napravio. Nije jasno ni jesu li roditelji beba bili svjesni svih potencijalnih rizika kojima su izložili svoju djecu.
"Uvijek će biti netko, negdje, tko se ovim bavi. Ako to nisam ja, bit će netko drugi", kaže He Jiankui.
Istraga bi trebala otkriti koliko je DNK promijenjen, i jesu li zbog eksperimenta jednog znanstvenika - životi djevojčica uništeni.
