DEMOKRACIJA NA DJELU /

Švicarska na referendumu odlučuje smiju li krave imati rogove, a kod nas su zastupnici 'svete krave'

U Švicarskoj građani u prosjeku godišnje glasaju na osam referenduma. U više od četvrt stoljeća u Hrvatskoj su održana tek tri referenduma

24.11.2018.
11:00
VOYO logo

Švicarska je zemlja u kojoj se održava više od polovice svih referenduma koji se odvijaju u Europi, a ove nedjelje švicarski građani i građanke odlučivat će trebaju li švicarske krave imati rogove, ali i o raskidanju nekoliko stotina međunarodnih ugovora.

U Švicarskoj je na snazi uredba da se kravama režu rogovi ili spriječi njihov rast, i to iz sigurnosnih i higijenskih motiva te lakšeg održavanja i rada u štalama. Čak 90 posto mliječnih krava u Švicarskoj više nema rogove, a iako nije znanstveno dokazano da im nedostatak rogova šteti, ima onih koji smatraju da su rogovi važan dio tijela, ali i ponosa krava, koje su ponos i nacionalni simbol Švicarske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Bog je krave stvorio s rogovima i zato je najlogičnije da ih nose“, kazao je u jednom od svojih medijskih istupa stočar Armin Capaul koji je pitanje o rogovima nakon devet godina uspio dogurati do referenduma. Sam je financirao prikupljanje potpisa i uspio prikupiti zadanih 100.000 potpisa u zakonskom roku od 18 mjeseci, tijekom koje se i raspravljalo o ovoj temi u javnosti.

Mnogi se, naime, pitaju - zar je regulaciji rogova u krava mjesto u Ustavu? Ali Capaul smatra da je riječ o izuzetno važnom pitanju, a i da bi vlasnici krava s rogovima trebali dobiti više novca jer takve krave zauzimaju više mjesta u štalama. Svota koja bi za to bila potrebna jest 30 milijuna franaka, izračunali su protivnici takve odluke, uključujući i vlast, dok Capaul zadovoljno trlja bradu primjećujući da se o kravama u Švicarskoj ipak nikad dosad nije toliko govorilo.

Švicarska jest većinski urbano društvo, no poljoprivreda je važan dio njezina kulturnog identiteta i mnogi farmeri zamjeraju Capaulu da ima daleko važnijih pitanja za poljoprivredu koja nisu mogla doći do izražaja.

Image
Foto: Thinkstock

I dok se pitanje o kravljim rogovima čini možda neozbiljnim, ono nije jedino koje će se naći pred Švicarcima i Švicarkama ove nedjelje, naime, pred njima je daleko važnije referendumsko pitanje o raskidanju više od nekoliko stotina međunarodnih i ugovora s EU, a koje neki nazivaju uvodom u svojevrstan “Swissexit“ iako Švicarska nije članica Unije.

Glasat će o inicijativi 'samodeterminacije', koja bi mogla voditi i do promjene Ustava, a vezano, između ostalog, i uz pravo žalbe Sudu za ljudska prava i pravo međunarodnih sudaca da sude u predmetima u kojima su zastupljeni građani i građanke Švicarske – sve pod geslom: „Švicarsko pravo, ne strani suci“. Taj je referendum pokrenula euroskeptična švicarska Narodna stranka – zaslužna za prijašnje referendume o deportaciji stranaca koji se ogriješe o zakon, ograničavanju useljavanja stranaca i prava na azil te ukidanju pretplate javnoj televiziji.  

Valja pritom imati na umu napetosti u odnosima s EU, koje su izbile u vrijeme dok Velika Britanija pregovara s Unijom o izlasku i o budućim trgovinskim odnosima s najbližim susjedima. Naime, razgovori o novom okvirnom sporazumu između Švicarske i EU traju već neko vrijeme, a Bruxelles želi zamijeniti više od stotinu bilateralnih ugovora koji reguliraju odnose dviju strana. Navelo je to čak švicarsku predsjednicu Doris Leuthard da krajem prošle godine kaže kako smatra da bi bilo dobro održati referendum o odnosima Švicarske s EU-om. Iako je rasprava u zemlji bila vrlo živa, većina se protivi raskidanju svih veza s Unijom i izolaciji Švicarske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: PIXSELL, arhiva


Švicarska (ne) može biti uzor Hrvatskoj

Švicarci i Švicarke u prosjeku godišnje glasaju na čak osam referenduma. U Hrvatskoj su u više od četvrt stoljeća samostalnosti održana tek tri referenduma (gledano na nacionalnoj razini), a tek jedan od njih došao je na inicijativu hrvatskih građana i građanki. Bilo je, doduše, još desetak građanskih pokušaja pri čemu ovih dana i dalje traje sukob dvije inicijative – Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj – s Ministarstvom uprave i Vladom oko dva referenduma. 

No važno je istaknuti da iako se mnogi vole pozivati na Švicarsku kada je o referendumima riječ, nekoliko stvari svakako treba imati na umu. Za početak, riječ je o državi koja njeguje drugačiju političku kulturu i takav način funkcioniranja je utkan u njihov federalizam i kulturu, a nema ni čisti oblik parlamentarne demokracije, nego postoji i Skupština te nema ustavne revizije.

Istovremeno, švicarsko iskustvo pokazalo je da odlučivanje na referendumu ne umanjuje ulogu elita i predstavničkih institucija u procesu odlučivanja. Štoviše, ishodi referenduma u najvećoj mjeri ovise o pozicijama koje tijekom javne rasprave formuliraju Vlada i političke stranke, a u gotovo 80 posto slučajeva Vladina pozicija na referendumu određuje i njegov ishod, u više je navrata ukazivala politologinja Danijela Dolenec, docentica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Naposljetku, iskustvo pokazuje integrativan učinak i jačanje legitimiteta jer građani imaju osjećaj da su odluke donesene na pravedan način.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: RTL

No imajući na umu neke odluke švicarskih građanki i građana, upitno je koliko se tu zemlju može smatrati uzorom – podsjetimo, nekim referendumima su odlučili zabraniti gradnju džamija te ograničiti broj stranaca u Švicarskoj. A što se tiče izlaznosti i onih koji sudjeluju na referendumima, pokazalo se da je riječ o jedva polovici građana i to uglavnom onoj obrazovanoj koja prati politička zbivanja. No ako se uzme sve referendume održane u mandatu jedne vlade, onda čak četiri od pet građana i građanki Švicarske barem jednom izađe na referendum kako bi objavilo svoje mišljenje, podaci su Hermanna Heußnera, profesora javnog prava na Fakultetu ekonomsko-društvenih znanosti u Osnabrücku.

Činjenica jest da je referendum kao oblik izravnog izjašnjavanja građana jedan od najraširenijih oblika izravne demokracije i sudjelovanja građana i građanki u donošenju odluka što u konačnici može imati pozitivan utjecaj na razvoj demokratske političke kulture. No da bi referendum osigurao izjašnjavanje stvarne slobodne volje birača, potrebno je detaljno urediti pravni okvir za njegovu provedbu, a Hrvatskoj na tom polju predstoji još dosta posla, a ponajprije političke volje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo