Najopsežniji prosvjedni pokret u modernoj srpskoj povijesti eskalirao je u subotu kad su stotine tisuća ljudi iz cijele zemlje preplavile Beograd zahtijevajući da vlada poduzme ozbiljne korake protiv korupcije. U koliko je velikom problemu zbog toga Aleksandar Vučić, pita se časopis Politico.
Prosvjedi su započeli prije četiri mjeseca nakon pada nadstrešnice na glavnom kolodvoru u Novom Sadu, pri čemu je poginulo petnaestero ljudi. Taj je broj sad duboko simbolički vezan s prosvjedima gdje se održavaju minute šutnje duge 15 minuta, a najveći skupovi organiziraju 15. svakog mjeseca, započinje Politico svoj opsežan tekst o Srbiji.
Vlada predvođena Srpskom naprednom strankom odgovorila na prosvjede pokušavajući ih umanjiti ili dati sitne ustupke nezadovoljnicima. To nije nimalo djelovalo pa se demonstrantima pridružuju čak i mnogi nekad odani pobornici vlasti.
Povijest prosvjeda
Srbiju su vodili neki od najkontroverznijih i najdestruktivnijih čelnika u povijesti Balkana, piše Politico i navodi primjer Slobodana Miloševića, predsjednika devedesetih godina kojeg starije generacije, one koje se sjećaju krvavog raspada Jugoslavije, pamte kao "balkanskog krvnika".
Milošević je zbačen nizom prosvjeda zapamćenih pod nazivom "revolucija 6. okotobra"
U Srbiji su relativno česti prosvjedi prozapadno nastrojenih stanovnika ili onih koji jednostavno žele zbaciti vodstvo koje se osjeća suviše ugodno u svojim foteljama. Posljednji takav pokret izbio je prije samo godinu dana zbog tvrdnji o izbornoj prijevari.
Zašto je ovaj drugačiji?
Pad nadstrešnice u Novom Sadu šokirao je Srbe jer su žrtve bili putnici koji su samo čekali vlak ili autobus na glavnom gradskom kolodvoru u vremenu najvećih gužvi.
Tragediju je pojačao strateški položaj Novog Sada u blizini regionalnih prijestolnica poput Budimpešte, Zagreba i Beča koji ga čini središtem za putnike iz cijele regije. Tog dana tamo je mogao biti bilo tko, piše Politico, tvrdeći da je to primoralo toliki broj ljudi da prošlu subotu dođe u Beograd.
Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije tvrdi da je na skupu bilo 107 tisuća ljudi, dok drugi izvori smatraju da je taj broj bliži 300 tisuća, a neki i do 800 tisuća. Politico piše da je teško odrediti točnu cifru jer su ljudi popunili glavne beogradske bulevare, sporedne ulice te prostor između institucija i stambenih zgrada, zbog čega je učestala metoda "glava po kvadratnom kilometru" nepouzdana.
No svi prisutni na prosvjedu govore o krcatom, višesatnom skupu u kojem se zbog napučenosti bilo gotovo nemoguće kretati.
Zvučni top
Oko 19 sati u subotu, tijekom 15-minutnog odavanja počasti žrtvama, snažan zvuk rastjerao je gomilu na ulici Kralja Milana. Mnogi prosvjednici, među kojima je bilo i djece, razbježali su se ili pali na pod, a internet je prepun tvrdnji o zdravstvenim problemima koji su ih pogodili u narednim satima i danima.
Lokalni mediji vjeruju da su vlasti iskoristile zvučni top, kontroverzno i zabranjeno naoružanje korišteno za rastjerivanje prosvjeda.
Ono emitira zvukove nečujnih frekvencija koje uzrokuju bol, dezorijentaciju i dugotrajni gubitak sluha.
Vučić i srbijanske vlasti odmah su odbacile korištenje takvog naoružanja, no stanovnici Srbije traže odgovore te su započeli i peticiju za pokretanje istrage Ujedinjenih naroda koja je vrlo brzo skupila više od 500 tisuća potrebnih potpisa.
Korupcija
Većina postkomunističke Europe naslijedila je zgrade, kolodvore, stadione, koncertne dvorane i stambene blokove, izgrađene u dvadesetom stoljeću. Nakon pada komunizma velik dio tih zgrada ili nije pravilno održavan ili je jednostavno propao, piše Politico.
Kolodvor u Novom Sadu izgrađen je 1964. i nasušno mu je trebala obnova. Ona je počela 2021., pa je nadograđena u sklopu kineske investicijske inicijative Pojas i put i modernizacije linije Beograd – Novi Sad – Budimpešta.
Kina je pritom imala viziju o neprekinutom željezničkom putu od Atene preko Skoplja do Budimpešta, čime bi se u konačnici sve te prijestolnice povezale s lukom Pirej u kineskom vlasništvu na rubu grčke prijestolnice.
Vučić se hvalio kako su investicije Pojasa i puta značajno ubrzale putovanje i željeznicom i autocestama koje su spojile jug i sjever zemlje, a da je za to osobno zaslužan i on sam, piše Politico.
S obzirom na duboko ukorijenjenu skepsu naroda Balkana prema svojim vladama, mnogi vjeruju da su korupcija, loši ugovori i izostanak stručnog nadzora u modernizaciji postaje u vojvođanskoj prijestolnici igrali ulogu u kolapsu.
Zašto studenti bojkotiraju nastavu?
Prve prosvjede organizirali su Novosađani svih generacija, okupljeni u središtu grada kako bi odali počast žrtvama. Provladini analitičari i mediji odmah su odgovorili kritikama, što je samo proširilo prosvjede.
Priključio se i Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu (FDU) čiji su se studenti i osoblje okupili u blizini svoje zgrade 22. studenoga, gdje ih je napala organizirana skupina povezana s vlastima. FDU je odgovorio blokadom svog rada, a tome se postupno pridružila i većina fakulteta diljem Srbije.
Mogućnost studenata da prosvjeduju gotovo svakodnevno, za razliku od drugih građana koji su jednako bijesni prema vlastima, ali imaju poslovne i obiteljske obaveze, pomogla je u održavanju pokreta, piše Politico.
Oni koji pak ne mogu svaki dan provesti na 'prvim linijama' pomažu prosvjednicima na druge načine, kuhajući im jela, donoseći im pokrivače i potrepštine te razvozeći ih na skupove.
Studenti, mlađi i u boljoj formi od drugih generacija, sposobni su i u tisućama marširati od grada do grada, prelazeći desetke kilometara i stižući u najudaljenije regije države kako bi širili vijest o svom pokretu.
To je bio ključan faktor u širenju prosvjeda jer je omogućio da se zaobiđu priče provladinih medija i tabloida.
Može li ovo srušiti Vučića?
Takav ishod i dalje je "na dugom štapu", tvrdi Politico.
Vučić je dosad pokušao smanjiti pritisak na svoje vodstvo otpustivši troje ministara, gradonačelnika Novog Sada pa čak i premijera Miloša Vučevića. To mu nije pomoglo.
Prosvjednici nisu impresionirani Vučićevim pritiskom na suradnike da napuste funkciju. To samo pokazuje da predsjednik svoj politički krug smatra potrošnom robom te da je jedino važno da on ostane na vrhu.
Vlasti su objavile uvelike redigirane dokumente o obnovi novosadskog kolodvora, što je formalno pristajanje na jedan od zahtjeva prosvjednika, ali to ih nije uvjerilo da se slični propusti neće ponoviti.
Studenti ukazuju i na to da je Vučević, iako je dao neopozivu ostavku, i dalje na položaju premijera.
Zašto Vučić govori o obojenoj revoluciji?
Politico piše da Viktor Orban, Vladimir Putin, Robert Fico i drugi čelnici skloni nedemokratskim metodama imaju istu priču - nemoguće je da se stanovnici mogu sami pokrenuti i prosvjedovati protiv svojih vlada. Iza njih moraju stajati inozemni akteri koji ih potiču i financiraju.
Sintagmu "obojene revolucije" popularizirao je ruski predsjednik nakon prosvjeda u Kijevu 2004. kojima se htio zaustaviti dolazak proruskog kandidata na vlast.
Ukrajinski prosvjednici tada su izabrali narančastu boju kao svoj simbol. Od tada autokrati plaše narod da iza prosvjeda stoje bauci poput milijardera Georgea Sorosa ili briselskih institucija.
Vučić je na Instagramu i sam rekao da "neće dopustiti kopiju Majdana u Srbiji", referirajući se na prozapadne prosvjede u Kijevu 2013. nakon kojih je uslijedila prva ruska invazija Ukrajine.
Predsjednik Srbije stalno ponavlja, pa i u nedavnom razgovoru sa sinom američkog predsjednika Donalda Trumpa u Beogradu, da prosvjede protiv njega financiraju međunarodne organizacije te čak i strane vlade. Ni taj pristup mu nije pomogao, jer prosvjedi samo rastu, zaključuje Politico.
Što misli EU?
U brifingu za medije u ponedjeljak Europska komisija najavila je planiran susret između Vučića i predsjednice te institucije Ursule von der Leyen, a tamo će tema svakako biti i prosvjedi.
Prosvjednici ne čekaju podršku EU-a. Povjerenica za proširenje Marta Kos u svom govoru o situaciji u Srbiji većinom se fokusirala na kritike nasilju protiv prosvjednika.
Zastave EU-a gotovo pa su nestale s ulica Srbije. Suprotno od Mađarske, Gruzije i Slovačke, narod u Srbiji Vučića smatra briselskim čovjekom u Beogradu koji će u belgijskoj prijestolnici hvaliti europske vrijednosti i činiti sve što treba dokle god ga europski čelnici ne kritiziraju.
Podrška EU-a kontroverznom projektu iskapanja litija u Srbiji, što je bio iznimno nepopularan prijedlog, pojačao je osjećaj da je Bruxelles neprijatelj i da zastave europskog saveza ne pripadaju na prosvjede.
Novak Đoković
Prosvjednike je podržao najpoznatiji srpski sportaš, uz NBA superzvijezdu Nikolu Jokića, teniska legenda Novak Đoković.
U objavi tijekom vikenda tenisač je podijelio fotografiju iz zraka beogradskog prosvjeda uz tekst: "Povijest! Veličanstveno!". Na košarkaškom prvenstvu u siječnju nosio je majicu s natpisom "studenti su šampioni".
Njegova podrška znači mnogo Srbima koji se ugledaju na možda najpoznatijeg sunarodnjaka na svijetu, pogotovo imajući u vidu da je on uglavnom izbjegavao političke izjave te se povremeno fotografirao s Vučićem.
Đokovićev potez pokazuje da Vučiću pada podrška čak i među predsjednikovim najvjernijim pristašama. Vučić je tako nedavno kritizirao i javnu televiziju RTS, inače smatranu njegovim glasilom, zaključuje Politico svoj tekst.
