Oglasnici u susjednoj Bosni i Hercegovini prepuni su hotela, motela, restorana, pečenjarnica, pizzerija i sličnih ugostiteljsko-turističkih objekata koji traže nove vlasnike. Njihova cijena ovisi o raznim faktorima - veličini objekta, lokaciji ili kvaliteti, a za one skuplje potrebno je izdvojiti i nekoliko milijuna eura. Većina ih se nalazi u Sarajevu i Banjoj Luci, prenosi Poslovni.
Tako je za 2,9 milijuna eura moguće kupiti 2160 kvadrata hotela Alem u Sarajevu, 2,3 milijuna eura košta 2000 kvadrata hotela Hayat, a dva milijuna konvertibilnih maraka stoji preuređeni prostor u sarajevskom Starom gradu. U drugim gradovima su nešto niže cijene, pa hotel s restoranom u Bijeljini stoji oko 402.000 eura.
Jednako je velika i ponuda motela. Konak u Ljubini pored Ilijaša stoji 1,1 milijun maraka, motel pored Neretve u Konjicu stoji 2,45 milijuna, a za kupnju motela Nana u Banjoj Luci potencijalni kupci će "iskeširati" - po dogovoru. Ondje se za 1,8 milijuna maraka može kupiti i Rafting centar Kanjon, ali i restoran Alas za 650.000 maraka.
'Ljudi ne vide perspektivu'
Iako vlasnici tih objekata nisu naveli razloge prodaje, vjerojatno ih je na to natjerala ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa, koja je svugdje u svijetu najviše pogodila upravo turizam i ugostiteljstvo.
"Ovo je katastrofa. Nitko ne može niti pretpostaviti koliko će ovo trajati. Cijela godina je izgubljena kada je riječ o hotelijerstvu i ugostiteljstvu u BiH. Razlog za masovnu prodaju takvih objekata je vrlo jednostavan – ljudi su se financijski iscrpili i ne vide perspektivu u dogledno vrijeme", rekao je za Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.
Sličnog je mišljenja i Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca ugostitelja i turizma Republike Srpske (HoReCa). "Jedan od razloga je i prezasićeno tržište. Hotela možda i nema previše, ali kavana i restorana ima. S druge strane, ova je kriza prouzročila velike padove. Hoteli su 2020. godine radili sa 10 posto kapaciteta. Restorani su također bilježili ogroman pad prometa. Najlakše su ovu situaciju podnijeli manji kafići, koji imaju dva-tri radnika, od kojih je jedan vlasnik", rekao je Šajić.
