Antropolozi smatraju kako je pleme Baka, koje su inače, lovci i sakupljači, preživjelo 40 000 godina i zapravo su glavna afrička populacija Pigmeja, a u spomenutoj regiji ih ima od 500.000 do 900.000, navodi CNN.
"S njima smo zapravo svi povezani. To je civilizacija naspram koje ona drevnog Egipta izgleda vrlo mlado", rekao je antropolog Jerome Lewis s University Collegea u Londonu.
Nažalost, njihovi se životi radikalno mijenjaju. Prije svega, njihov teritorij koji se konstantno smanjuje dok industrijski interesi stvaraju zapreke za nomadski život. Mnogi Bake sada žive u kolibama pokraj ceste, dovedeni do ruba prašuma i udaljeni od svojeg prirodnog okruženja.
Neke od njih sve više privlači i gradski život. Naime, u Kamerunu živi oko 220 različitih etničkih skupina, a glavni grad Yaounde pravi je primjer melting pota pa se mladi Bake nadaju da će bolju budućnost pronaći upravo na gradskim ulicama.
Zahvaljujući španjolskoj neprofitnoj organizaciji Zerca Y Lejos koja djeluje na ovom području brojni se mladi Bake imaju prilike školovati na kamerunskom sveučilištu gdje ne plaćaju školarinu. 19- godišnjeg Emmanuela Bidjima CNN je pratio na putu kući gdje je otišao za vrijeme ljetnih praznika.
Iako se vesele školovanju i "zapadnjačkom" životu izvan rezervata, mnogi na ulicama gradovam doživljavaju poniženja, uvrede, a nailaze redovito i na nerazumijevanje i osude okoline.
Ipak, zov prašume je i dalje jak, ma koliko se uspijevali prilagoditi gradskom životu.
Prvi put se život plemena Baka radikalno izmijenio prije otprilike 100 godina kad su došli u kontakt s misionarima koji su ih nasilno htjeli upoznati s monoteizmom. Iako Baki i danas štuju svoje božanstvo Kombu, mnogi su se poput Emmanuela, preobratili na kršćanstvo. Posljednjih desetljeća državna je politika imala ogroman utjecaj na njihove živote.
Naime, kamerunska vlada je još 60-tih godina prošlog stoljeća "češljala" prašumu kako bi pronašla pobunjenike i komuniste koji su se tamo skrivali.
Nažalost, u tom su periodu Bake istjerani iz prašume. Nakon što je lov na pobunjenike prestao, pleme se polako vraćalo u šumu, ali je zato uskoro započeo proces krčenja šuma kojega je Svjetska banka promovirala u 90-ima u suradnji s kamerunskom vladom, a koji je zadao smrtni udarac lovačkoj i sakupljačkoj kulturi plemena Baka.
"Dakle, umjesto da su Bake imale pristup svojoj šumi, sada su to imali lovci na safarijima, rudari ili drvosječe, a rezultat je da to pleme nije imalo gdje otići", rekao je Lewis.
U rezervatu Dja Faunal koji se prostire na 5260 četvornih kilometara oko istoimene rijeke nalazi se još uvijek jedna od najbolje očuvanih kišnih šuma na svijetu, koja je i pod zaštitom UNESCO-a, a čak 90 posto rezervata čini netaknuta priroda. No, to je obilje ograničeno jer im je ograničen i teritorij na kojem mogu loviti i sakupljati.
Budućnost je za ovo pleme više nego neizvjesna. O njoj će zapravo trebati pregovarati. Uspješnost pregovora djelomično će ovisiti i o njihovim znanjima, odnosno obrazovanju pa je ono ključno za prona, no čini se da su toga svijesni sami.
