Krizni sastanak u Bruxellesu: Rat, energija i sukobi na stolu, razjedinjenost nikad veća

Summit Europske unije, koji je prvotno zamišljen kao prilika za jačanje gospodarstva, pretvorio se u sastanak usmjeren na upravljanje krizama. Čelnici koji se okupljaju u Bruxellesu suočit će se s nizom otvorenih pitanja - financijskom stabilnošću Ukrajine, eskalacijom na Bliskom istoku, napetostima u odnosima sa SAD-om te podjelama unutar EU-a oko energetike i klimatske politike.

Dnevni red dodatno je promijenjen zbog američko-izraelskog rata u Iranu i zastoja u vezi s paketom pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura. Umjesto rasprave o dugoročnim gospodarskim prioritetima, fokus je prebačen na aktualne geopolitičke izazove, piše Politico.

Iako su planovi za jačanje konkurentnosti i dalje formalno na dnevnom redu, uključujući produbljivanje jedinstvenog tržišta i smanjenje administrativnih opterećenja, očekuje se da će većina rasprava biti usmjerena na energetiku, obranu i migracije, prema nacrtu zaključaka.

Pomoć Ukrajini i stav Mađarske

Paket pomoći Ukrajini vrijedan 90 milijardi eura i dalje nije odobren zbog protivljenja Mađarske. Iako je dogovor postignut u prosincu, mađarski premijer Viktor Orbán naknadno je blokirao isplatu. Razlog je spor s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda kojim ruska nafta dolazi u srednju Europu.

Mađarska tvrdi da bi prekid opskrbe mogao izazvati energetsku krizu te poručuje da neće podržati paket dok se isporuka ne obnovi. Europska komisija ponudila je pomoć u popravku naftovoda, što je Ukrajina prihvatila, no Mađarska zasad nije promijenila stav.

Prema diplomatskim izvorima, izostanak dogovora mogao bi izazvati nezadovoljstvo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dok nacrt zaključaka i dalje predviđa isplatu početkom travnja.

IGRA ŽIVACA /

Orban postavio pitanje Bruxellesu i izazvao žestoku buru: 'To je proputinovski komentar!'

Sigurnosna situacija u Hormuškom tjesnacu

Napadi Irana na brodove u Hormuškom tjesnacu, važnom pravcu za transport nafte, utjecali su na rast cijena energenata i otvorili pitanje reakcije EU-a.

Razmatrano je proširenje mandata pomorske misije Aspides, no ministri vanjskih poslova odbacili su tu mogućnost. Visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas izjavila je da države članice ne žele izravno sudjelovati u sukobu.

Umjesto toga, očekuje se jačanje postojećih misija Aspides i Atalanta dodatnim resursima, bez proširenja njihovog djelovanja na Hormuški tjesnac.

IMA LI SVIJET IZBORA? /

Zašto se Iran prvo pobrinuo za Hormuški tjesnac i koje zemlje su najviše pogođene ovom blokadom?

Odnosi sa SAD-om

Odluka Europe da se ne uključi u osiguravanje Hormuškog tjesnaca izazvala je reakcije iz Washingtona.

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je na moguće posljedice za odnose unutar NATO-a. Dodatne napetosti izazvala je odluka Španjolske da ne dopusti korištenje svojih baza, nakon čega su iz SAD-a najavljene moguće trgovinske mjere.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao je stav Španjolske, dok su druge države članice zauzele oprezniji pristup. Tema odnosa sa SAD-om očekuje se u raspravama o obrani i trgovini.

PANIKA U AMERICI /

Dronovi iznad vojne baze u kojoj žive dva Trumpova ključna čovjeka: 'Ne znamo čiji su'

Rasprava o cijeni energije

Sustav trgovanja emisijama (ETS) bit će jedna od ključnih tema sastanka. Deset država članica, uključujući Poljsku, Italiju i Hrvatsku, zatražilo je njegovu ubrzanu reviziju, navodeći utjecaj na industriju i cijene energije.

Dio država članica i institucija EU-a smatra da ETS ne uzrokuje rast cijena, već pridonosi financiranju zelene tranzicije. U raspravi će se otvoriti i pitanje mogućeg ograničenja cijena plina, no za sada ne postoji jedinstven stav.

Prema nacrtu zaključaka, Europska komisija trebala bi predložiti mjere za smanjenje cijena energije.

PRIVREMENA MJERA /

Dvije kompanije limitirale punjenje goriva na crpkama u Sloveniji: 'Kako bismo spriječili kolaps'

Konkurentnost i unutarnje podjele

Planovi za jačanje konkurentnosti uključuju produbljivanje jedinstvenog tržišta i pojednostavljenje poslovanja unutar EU-a.

Među prijedlozima su nova pravila za poslovanje pod nazivom „EU Inc.” i uvođenje jedinstvenog sustava elektroničkih prijava.

Istodobno, postoje razlike među državama članicama. Zemlje srednje, istočne i južne Europe traže promjene u energetskim i klimatskim politikama, dok se dio drugih država tome protivi. Te razlike mogle bi utjecati na rasprave o budućem gospodarskom smjeru Europske unije.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Ruska nafta stiže na Krk? Plenković ne otkriva hoće li popustiti Orbanu: 'Vidjet ćemo'