IMA LI SVIJET IZBORA? /

Zašto se Iran prvo pobrinuo za Hormuški tjesnac i koje zemlje su najviše pogođene ovom blokadom?

Analitičari upozoravaju da što dulje postoje prijetnje brodovima koji prolaze kroz tjesnac, to će cijena nafte biti viša

18.3.2026.

13:22

Ines Nastav

Jonathan Raa/Sipa USA/Profimedia

Iran je na napade Izraela i Amerikanaca odgovorio blokadom Hormuškog tjesnaca, najvažnijeg svjetskog pomorskog puta za transport nafte, dopuštajući prolaz samo ograničenom broju brodova pod posebnim uvjetima.

Ova odluka dolazi nakon niza napada na trgovačke brodove i miniranja plovnih ruta, što je dodatno pogoršalo sigurnosnu situaciju u regiji.

Kroz tjesnac inače prolazi oko 20% svjetske nafte, a zbog sukoba cijene energenata već su snažno porasle i premašile 100 dolara po barelu.

Što je Hormuški tjesnac i gdje se nalazi?

Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih pomorskih pravaca na svijetu i ključna točka globalne trgovine energentima. Nalazi se između Irana na sjeveru te Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata na jugu, a povezuje Perzijski zaljev s Arapskim morem.

Širok je oko 50 kilometara na ulazu i izlazu, dok je na najužem dijelu širok oko 33 kilometra, što ga čini iznimno osjetljivim na blokade i vojne incidente. Tjesnac je dovoljno dubok za najveće svjetske tankere sirove nafte, a koriste ga glavni proizvođači nafte i plina na Bliskom istoku – i njihovi kupci.

Prema procjenama američke Uprave za energetske informacije (EIA), 2025. godine oko 20 milijuna barela nafte prolazilo je kroz Hormuški tjesnac dnevno – to je gotovo 600 milijardi dolara (447 milijardi funti) vrijedne trgovine energijom godišnje. Ta nafta ne dolazi samo iz Irana, već i iz drugih zaljevskih država poput Iraka, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i UAE.

ESKALACIJA SUKOBA /

Izrael tvrdi da je ubio iranskog ministra: SAD nudio nagradu za njegovu glavu

Kakav bi bio utjecaj zatvaranja tjesnaca?

Oko 3000 brodova obično plovi kroz tjesnac svakog mjeseca. Analitičari upozoravaju da što dulje postoje prijetnje brodovima koji prolaze kroz tjesnac, to će cijena nafte - i njezin prijevoz - biti viša, piše BBC. Iako nema fizičke blokade, prijetnje Iranaca, plus napadi dronovima i raketama, znače da tankeri ne prolaze kroz tjesnac.

Cijene energije su od početka rata naglo porasle s velikim oscilacijama. I dalje su znatno iznad razina prije sukoba. Prema podacima Londonske burze, trošak najma supertankera za prijevoz nafte s Bliskog istoka u Kinu gotovo se udvostručio u odnosu na prošlotjednu cijenu na rekordno visokih više od 400.000 dolara (298.300 funti).

Gotovo potpuno zatvaranje vitalne brodske rute također je naštetilo zemljama Perzijskog zaljeva, poput Saudijske Arabije, čija se gospodarstva uvelike oslanjaju na izvoz energije.

Iran, za usporedbu, izvozi oko 1,7 milijuna barela dnevno, prema podacima Međunarodne agencije za energiju. Iran je u fiskalnoj godini koja je završila u ožujku 2025. izvezao naftu u vrijednosti od 67 milijardi dolara (50 milijardi funti) – što je njegov najveći prihod od nafte u posljednjem desetljeću – prema procjenama Iranske središnje banke.

Blokada tjesnaca će također teško pogoditi Aziju. Prema procjenama EIA-e, 2022. godine oko 82% sirove nafte i kondenzata (tekućih ugljikovodika niske gustoće koji se obično javljaju s prirodnim plinom) koji su napuštali Hormuški tjesnac bilo je usmjereno prema azijskim zemljama.

Procjenjuje se da samo Kina kupuje oko 90% nafte koju Iran izvozi na globalno tržište. Budući da Kina koristi tu naftu za proizvodnju proizvoda koje zatim izvozi u druge zemlje, više cijene nafte mogle bi značiti i više cijene za potrošače diljem svijeta.

EKSPLOZIJA CIJENA? /

Prijeti ozbiljan poremećaj: Šok na tržištu nafte utjecat će na ove vrste goriva

Kako Iran drži pod kontrolom tjesnac?

Pravila Ujedinjenih naroda dopuštaju zemljama da vrše kontrolu nad teritorijalnim morem do 12 nautičkih milja (13,8 milja) od svoje obale. Na svom najužem dijelu, Hormuški tjesnac i njegovi brodski putovi nalaze se u cijelosti unutar teritorijalnih voda Irana i Omana.

Iran koristi kombinaciju vojnih sredstava kako bi kontrolirao prolaz – uključujući morske mine, dronove, rakete i brze napadačke brodove. SAD je odgovorio snažnim napadima na iranske podzemne raketne baze uz tjesnac, koristeći tzv. “bunker buster” bombe kako bi neutralizirao prijetnje brodovima.

Unatoč tim napadima, Iran i dalje zadržava sposobnost ugrožavanja plovidbe, a zabilježeni su i napadi na trgovačke brodove u regiji. Sukob je prerastao u širu regionalnu krizu, s napadima dronovima i projektilima u više zemalja Perzijskog zaljeva.

Sve podsjeća na situaciju iz 1980-ih, gdje su tijekom osmogodišnjeg iransko-iračkog rata, napadi na naftna postrojenja eskalirali u "tankerski rat" u kojem su obje zemlje napadale neutralne brodove kako bi izvršile ekonomski pritisak.

Kuvajtski tankeri koji su prevozili iračku naftu bili su posebno ranjivi. Na kraju su ih američki ratni brodovi počeli pratiti kroz Zaljev u onome što je postala jedna od najvećih pomorskih operacija površinskog ratovanja od Drugog svjetskog rata, prema Američkom pomorskom institutu.

POSEBNA MISIJA /

Sve je bliže! Trump šalje pojačanje: Američki ratni brod s marincima snimljen kod Singapura

Mogu li alternativne rute zaobići blokadu?

Stalna prijetnja zatvaranjem Hormuškog tjesnaca tijekom godina je potaknula zemlje izvoznice nafte u regiji Perzijskog zaljeva da razviju alternativne izvozne rute.

Saudijska Arabija upravlja naftovodom dugim 1200 km koji može transportirati do 5 milijuna barela sirove nafte dnevno, prema EIA-i. U prošlosti je također privremeno prenamijenila plinovod za transport sirove nafte.

Ujedinjeni Arapski Emirati povezali su svoja naftna polja u unutrašnjosti s lukom Fujairah u Omanskom zaljevu naftovodom s dnevnim kapacitetom od najmanje 1,5 milijuna barela.

Nafta bi se mogla preusmjeriti duž alternativne infrastrukture kako bi se zaobišao Hormuški tjesnac, ali Reuters izvještava da bi to dovelo do pada ponude između 8 i 10 milijuna barela dnevno.

Sve najnovije vijesti o eskalaciju sukoba na Bliskom istoku pratite OVDJE