Iako krvavi napad u Münchenu po svemu sudeći nije imao veze s islamističkim skupinama, napose Islamskom državom, a takva veza nije posve utvrđena ni u druga dva spomenuta napada, ipak se postavlja pitanje je li riječ o nekom novom licu terorizma koji se širi Europom. Stručnjak za terorizam i međunarodnu sigurnost, profesor Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kazao je u razgovoru za Dnevnik Nove TV da se u slučaju napada u Münchenu ne može govoriti o terorizmu.
Nasilje, psihoza i širenje straha
"Mislim da prema rezultatima dosadašnje istrage uopće ne možemo govoriti o terorizmu, možemo tek govoriti o terorističkom aktu, jednom aktu nasilja koji ima elemente psihoze i širenja straha. Tu imamo aktera, pojedinca, koji je očigledno organizacijski i ideološki djelovao sam i to više ukazuje na fenomen koji se naziva masovno ubojstvo, prije nego terorizam", smatra Bilandžić.
Takvi se napadi, kaže, mogu spriječiti, ali uz niz preduvjeta.
"To zahtijeva jednu širu ekstenziju vlasti države u analize svih socijalnih skupina gdje bi se analizirale sve moguće grupacije iz kojih takvi pojedinci mogu doći. Naravno, uvijek ostaje dilema je li moguće to eliminirati s obzirom da se očigledno radi o pojedincima koji su inducirani, potaknuti nečim. Dakle, naprosto u određenom trenutku učine nešto takvo. Ili ako uzmemo analizu Hollandea koji kaže da je danas u svim slučajevima riječ o pojedincima koji imaju problema sa psihičkom nestabilnošću, a to je nažalost nepredvidivo", ističe.
"To nisu prekogranični fenomeni"
Rješenje se, kaže, treba tražiti i snažnijom suradnjom europskih zemalja, iako se u spomenutim slučajevima ne radi o prekograničnim fenomenima.
"U svim slučajevima imamo državljane tih država, imamo ljude koji žive u tim državama, duže ili kraće razdoblje, koji žive u tim socijalnim grupacijama, na tim područjima i očigledno se u jednoj liniji povezanosti, između osobnih karakteristika i socijalnog okruženja događa ovakvo nešto. Ovo je (napad u Münchenu) očigledno i simbolički bilo inspirirano jednim slučajem, a to je slučaj Breivika od prije pet godina. Očigledno slučaj ukazuje na taj tip masovnog ubojstva", upozorio je.
Terorizam je postao svakodnevica
Na pitanje može li se normalno živjeti ako se zna da se napad poput onoga u Münchenu može dogoditi bilo gdje i u bilo kojem trenutku, Bilandžić kaže kako nasilje i terorizam očigledno postaju dio europske svakodnevice na što se moramo naviknuti
"Mi smo u posljednje vrijeme sve više senzibilizirani i na ovakav tip masovnih ubojstva ali i na klasični terorizam i naprosto se na to moramo navikavati. Terorizam na bira ni mjesto ni vrijeme i mi ćemo, nažalost, i dalje biti suočeni s terorističkim djelovanjem na ovom području. Naravno, ovdje ima još jedna specifičnost, koja je dodatna dimenzija širenja straha i psihoze, a to je lažno preuzimanje odgovornosti za nešto što nema veze s terorističkim organizacijama. To je tipično što Islamska država u posljednje vrijeme radi, a što je inače jedna nova paradigma kod terorističkih organizacija gdje svaki akt koji se uklapa u njihove ciljeve - a to je prije svega destabilizacija zapada - oni preuzimaju kao svoj iako s tim nemaju nikakve veze", zaključio je Bilandžić.
