Ključno je sačuvati vezu između zaposlenih i poduzeća u kojima
rade, smatra
Vladimir Gligorov, dugogodišnji znanstveni
istraživač u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije.
VEZANE VIJESTI
Kada je riječ o paketu kriznih mjera koje je
donijela hrvatska Vlada, Gligorov kaže da se uglavnom radi o
mjerama kakve donose i vlade drugih država, no: ''Postoje
neke razlike s obzirom na zahvaćenost neke države pandemijom
korone, a dosta ovisi i o monetarnim sustavima, odnosno radi li
se o državama u kojima je valuta euro ili ne. Države koje imaju
svoju valutu u nešto su lakšoj poziciji, ali, generalno, i u
Hrvatskoj i drugdje država je odlučila na sebe preuzeti značajan
dio obaveza privatnog sektora''
Razumljivim smatra da su privatnici pozdravili Vladine odluke,
ali i upozorava da će se poslije otvoriti problem, kako će se
nakon svega država namiriti. To, dodaje, možda izgleda
jednostavno na prvi pogled, ali u praksi može biti komplicirano.
''Ključno je sačuvati vezu između zaposlenih i poduzeća u kojima
rade. Pojednostavljeno govoreći, glavni je cilj sačuvati
poduzeća, banke, znači pokušavate spasiti gospodarstvo od
propasti, a ne da sve morate stvarati iznova nakon što prođe
pandemija. Važno je zaposlene zadržati na platnim popisima
kompanija, bez obzira na to što ih sada plaća država. Također je
bitno da ljudi primaju koliko-toliko normalne plaće, čak i u
situacijama kada je potrošnja manja jer kupujemo uglavnom
namirnice koje su nužne za život i gotovo ništa više. Međutim,
višak koji sada uštedite, pokazat će se korisnim poslije kada
budemo morali vraćati dugove. Zato je važno sačuvati
gospodarstvo, a ne prepustiti ga događajima koje uvjetuje
koronavirus'', istaknuo je u razgovoru za
Jutarnji list Gligorov.
To je, napominje, posebno važno za manja i srednja poduzeća, koja
ne raspolažu većim rezervama i mnoga bez državne pomoći ne bi
izdržala dulje od mjesec dana, a takve tvrtke čine 90 posto
gospodarstva: ''Ako restoran ne radi mjesec dana, zaposlene ne
šaljite na burzu, nego im dajte plaću. Ili u prometu, možda danas
avioni ne lete, a vlakovi stoje, ali cilj mora biti očuvanje
zrakoplovnih kompanija i željeznica. U suprotnom, doći će do
masovnih bankrota, a to će zakomplicirati situaciju''.
Što se tiče prijedloga da se u ovoj situaciji smanje mirovine i plaće u državnom i javnom sektoru, Gligorov je rezolutan: ''To ne treba raditi. Ponavljam kako u sadašnjoj situaciji raste štednja jer ljudi manje troše. To što trenutačno gotovo nitko ne kupuje hladnjake ili automobile, niti uplaćuje obiteljsko ljetovanje, ne znači da svoj novac neće potrošiti jednom kada prođe kriza. Jednostavno, treba se ponašati kao da je situacija normalna, a ne kao da morate činiti bilo što da se spasite''.
''Zadržavajući postojeće plaće i mirovine čuvate sigurnost velikog broja građana. Osim toga, u ovim okolnostima dio ljudi više ne može računati na pomoć drugih članova obitelji pa ako im smanjite mirovinu, oni će se naći u jako teškoj situaciji. Prije bi trebalo povećati najniže plaće i mirovine'', napominje Gligorov.
Kada je, pak, riječ o turizmu, smatra da je ovogodišnja sezona propala i da je na Vladi odluka hoće li spašavati ovaj sektor ili ga prepustiti sudbini: ''No, u tom slučaju iduće godine imat ćete niz hotela u stečajnom postupku. Ovaj udar zahtijeva izvanredne fiskalne troškove i pitanje je kako ćete ih raspodijeliti. Moja je pretpostavka da želite spasiti turizam jer ako je propala ova godina, iduća neće''.
