Možda mnogi od vas za njih nisu čuli, ali kompanija Shein postala je vrlo značajna u svijetu. Kineski modni brend, osobito popularan među mladima, iliti generacijom "Z", prošloga je mjeseca dokinuo Amazonovu dominaciju i preuzeo titulu "najskidanije" aplikacije za kupnju odjeće u SAD-u, kako u Googleovoj tako i u Appleovoj trgovini.
Prema pisanju Bloomberga, nakon dokapitalizacije u kolovozu 2020. godine vrijednost Sheina procjenjivala se na 15 milijardi dolara no neki smatraju kako je kompanija u međuvremenu svoju vrijednost možda i udvostručila.
Među njihovim investitorima su globalni financijski divovi poput UDG-a i Sequoie, a Shein je kao savjetnike potencijalnog izlaska na američku burzu angažirao konzorcij banaka Goldman Sachs, Bank of America i JP Morgan.
Kupila 30 'badića' za 900-injak kuna
Prije desetak dana, na aplikaciji se našlo čak 6239 novih proizvoda među kojima su ženski top za 5 dolara, pidžama s printom dinosaura za 10 dolara, haljina za 22 dolara...Kad je riječ o povoljnim cijenama, zanimljivo je spomenuti i slučaj jedne britanske blogerice koja se prije nekoliko mjeseci hvalila kako je za više od 30 kupaćih kostima platila tek 100 funti (880 kuna).
Kako navodi Financial Times, kompanija je tijekom prošle godine prodala odjeće u vrijednosti od 10 milijardi dolara čemu je značajno kumovala i pandemija koronavirusa koja je dodatno potaknula internetsku prodaju.
Ipak, ne prolazi sve bez problema pa se tako Shein suočava s nekoliko tužbi među kojima je i ona kompanije AirWar, proizvođača legendarnih "Martensica". Oni tvrde kako su Kinezi kopirali njihov dizajn i tako prekršili autorska prava.
Od dizajna do prodaje za manje od tjedan dana
Kineske kompanije oduvijek su bile poznate po jeftinim kopijama, ali Shein je ipak uveo i neke inovacije. Uspjeli su usavršiti model koji je prvi predstavio španjolski Inditex i koji je predviđao slanje odjeće od dizajna u proizvodnju u roku od tri tjedna. Shein je taj proces ubrzao, kod njih od dizajna do izlaska komada odjeće iz tvornice prođe manje od tjedan dana.
Odjeća, koja nastaje u mreži kineskih tekstilnih kompanija, potom se odmah upućuje u ponudu na aplikaciju i postaje dostupna u 220 zemalja diljem svijeta. U proizvodnji koriste i analizu podataka pomoću kojih mogu uočiti promjene u ukusima potrošača.
Popularnoj modnoj aplikaciji na ruku je, osim pandemije, išla i politika Donalda Trumpa i njegovo trgovinsko ratovanje s Kinom. Iako je Trumpova namjera bila srušiti pozicije kineskih kompanija na američkom tržištu, sa Sheinom dogodilo se upravo suprotno. Kompanija je, naime, uočila rupu u tadašnjim američkim carinskim pravilima.
Trump im htio naštetiti, ali im je zapravo pomogao
Sve je počelo nakon što je vlada u Pekingu, kao potporu kompanijama početkom trgovinskog rata 2018. godine, odlučila smanjiti izvozne troškove. Kina je tako praktički ukinula izvozne namete za tvrtke koje robu izravno šalju kupcima. Amerika pak još od 2016. svojim građanima dopušta bescarinski uvoz ako vrijednost paketa ne prelazi 800 dolara.
Tu je rupu uočio Shein pa je tako u razdoblju od 2018 do 2019. godine svoju prodaju udvostručio
Brza proizvodnja i prodaja jeftine odjeće u posljednje vrijeme zadaje glavobolje borcima za zaštitu okoliša. Oni apeliraju da se vratimo na tzv. sporu modu kako bi smanjili količinu otpada jer ljudi danas često bacaju odjeću nakon samo nekoliko nošenja. Ono što radi Shein sigurno nije "spora moda", ali njihovi kupci za to ne mare kao što ne mare niti za uvjete u tvornicama u kojima se njihove "krpice" proizvode.
Shein mora riješiti nekoliko problema
Iako im zasad ide i više nego dobro, analitičari upozoravaju da će Shein u budućnosti morati riješiti nekoliko problema. Prvi je vezan uz kopiranje dizajna poznatih brendova. Ne prestanu li s tom praksom, mogli bi se suočiti s nizom tužbi pred sudovima.
Drugi problem je njihova kulturološka neosjetljivost na čemu također moraju poraditi posebice nakon prošlogodišnjeg skandala kada se u ponudi na aplikaciji našla ogrlica sa svastikom.
Analitičari kažu i da Shein neće moći pobjeći ni od ekoloških pitanja kao ni pitanja prava radnika koji proizvode njihovu odjeću.
"Tek kad sve to riješe, bit će poznata njihova budućnost kao i budućnost modela brze proizvodnje odjeće koji su osmislili", stoji u analizi Financial Timesa.
